Sve ugovorne strane Energetske zajednice JI Europe koje imaju ugljen u svom energetskom miksu premašuju dopuštene razine emisije utvrđene u skladu s njihovim nacionalnim planovima smanjenja emisije za barem jedan od tri definirana zagađivača (dušični oksidi, sumporni dioksid i prašina), konstatirala je Energetska zajdnica JI Europe. Zbog toga im prijeti ograničavanje rada u narednim godinama, što može dovesti do katastrofalnih posljedica na sigurnost opskrbe energijom i krajnje cijene. Direktiva o velikim postrojenjima za izgaranje navedena je u Godišnjem izvješću Tajništva Energetske zajednice.

Kosovo i Srbija izrazito su problematični

Stopa implementacije članica EnZ-a porasla je s 43% na 48% u prošloj godini, Crna Gora je i dalje vodeća, ali po prvi put Sjeverna Makedonija je boljim reformskim mjerama nadmašila Srbiju i zauzela drugo mjesto, priopćilo je Tajništvo. U pogledu emisija, Kosovo  nije poštivalo ograničenja za sva tri zagađivača (dušični oksidi, sumporni dioksid i prašina), dok Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija nisu to učinile za sumporni dioksid i prašinu. S obzirom da Srbija nije usvojila nacionalni plan smanjenja emisija, velike postrojenja za izgaranje moraju pojedinačno udovoljavati graničnim vrijednostima emisije u Direktivi.

TE Pljevlja pred zatvaranjem?

Većina srpskih postrojenja to nije učinila, a emisija sumpornog dioksida posebno je zabrinjavajuća. Tajništvo navodi da bi broj termoelektrana koje su u režimu isključenja, što znači da bi od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2023. mogle raditi ukupno 20.000 sati moglo biti zatvoreno već sljedeće godine. Ako će raditi isto kao 2018. godine, crnogorska termoelektrana Pljevlja morat će biti zatvorena već sljedeće godine, osim ako se ne poduzmu mjere modernizacije kako bi se ispunile granične vrijednosti emisija iz Direktive o industrijskim emisijama.

Jedinica IV na TE Tuzla mogla bi biti ugašena u svibnju 2021. godine, a slična sudbina čeka tri elektrane u Srbiji. TE Kolubara i TE Morava trebale bi raditi u opt-out režimu do 2021.,2022., odnosno 2023., ovisno o ložištima. Pravo je pitanje, na koje trenutno nema odgovora, kada će spomenute države uložiti u sustave za pročišćavanje dimnih plinova te ima li Energetska zajednica doista mehanizme da ih prisili na investicije, pošto ni jedna država nije EU članica, objavio je Balkan green energy news.