Europa se priprema za nestašice energije, plinska su skladišta na cca. prosječno 55% popunjenosti, a hrvatsko se tek polako počelo puniti. U plinskom skladištu Okoli trenutno je 27% plina, što u prijevodu znači da je u skladištu praktički nešto više od tzv. plinskog jastuka, koji se zbog tlaka ležišta ne smije izvući iz skladišta. Do početka studenog Hrvatska mora imati 90% napunjenog plinskog skladišta. Još prije neki dan plinsko je skladište bilo na 23% zapunjenosti, što znači da je u međuvremenu bilo ponešto utiskivanja u skladište. 

Kako se u toku dana nominacije mogu mijenjati čak osam puta, pitanje je kontinuiteta utiskivanja. Danas se primjerice pokazuje da se plin utiskuje u skladište. Tri mjeseca bit će dovoljno da se hrvatsko malo skladište popuni s maksimalno 553 mil. m3 plina.

Po planu

Jutarnji list se poziva na informacije iz Ministarstva gospodarstva koje kaže da nema razloga za bojazan te da se skladište puni prema planu i navedenoj dinamici. Navode da se očekuje da u plinskom skladištu 1. kolovoza bude 63% plina, 1. rujna 68%, 1. listopada 74% a 1. studenog 90%. Kažu da se dinamika odvija sukladnog odluci Vladinog Kriznog tima odgovornog za provedbu Plana intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom.  Iz tvrtke PSP Okoli potvrđuju da se plinsko skladište puni i to od 15. lipnja te da se punjenje odvija u maksimalnim kapacitetima. 

Hrvatska elektroprivreda, koja ima zadatak popuniti skladište u cilj osiguranja sigurnosti opskrbe kućanstava, osigurala je novac i nabavila je potrebni plin. Očekuje se da će HEP nabaviti i uskladištiti 270 mil. m3 plina, popunivši cca 70% kapaciteta skladišta, dok će ostatak utisnuti redovni zakupci, u skladu s nominiranim kapacitetima. Dobava plina uglavnom se odvija preko LNG terminala na Krku, koji se pokazao kao apsolutni jamac sigurnosti opskrbe plinom u ovom trenutku. Cijene plina na tržištu iznimno su visoke, budućnicama za isporuku u kolovozu trguje se po 134 EUR/MWh.