Europa je u iznimno ranjivoj situaciji kad je riječ o dobavi plina, jer tradicionalno 40% plina osigurava iz Rusije. Analitičari uzimaju u obzir situaciju sa smanjenim dotocima iz Rusije, Ukrajine i sada preko Baltika, kao i smanjenu dobavu iz SAD-a preko LNG terminala Freeport (koji je samo u svibnju osigurao 2,5% europskih potreba) te zaključuju da treba imati spremne planove za smanjivanje opskrbe i racionalizaciju, na što treba pripremiti industriju.
Plinska skladišta na pola puta
Plinska skladišta trenutno su na prosječnoj razini 52,5% popunjenosti, a iskorištenost LNG terminala je na vrlo visokih 64%. Plinsko skladište u Hrvatskoj je na razini od samo 27,4% i polako je ušlo u mod za utiskivanje, dok je lani u istom periodu bilo 44% zapunjeno. Njemačka plinska skladišta su trenutno na 56,3% popunjenosti a cilj je da EU skladišta do 1. kolovoza budu na 63% kapaciteta, što je izazovno jer podrazumijeva veću stopu ubrizgavanja plina od petogodišnjeg prosjeka.
Iako postoji dobro opravdanje za smanjivanje isporuka u Njemačku (problemi s isporukom kompresora iz Kanade, zbog sankcija), nema opravdanja za smanjivanje isporuka Italiji za 15%, kojoj je Gazprom u srijedu rekao da će im smanjiti isporuke za taj dan za 15%. Italija i Njemačka dva su najveća europska kupca ruskog plina, koji pokrivaju 40% potreba s ruskim plinom.
Talijanska skladišta na razini su 54% popunjenosti, prema podacima Gas Infrastructure Europe. Opskrba iz američkog terminala Freeport neće se normalizirati sve do u jesen, zimu. Freeport je slao 30 milijuna m3 plina dnevno, objavio je WSJ. U srpnju se očekuje godišnje održavanje Sjevernog toka, što će zaustaviti iporuke na dva tjedna. Svi ti faktori vode prema usporavanju punjenja zaliha plina i to pod pretpostavkom da Gazprom neće prekinuti ili daljnje smanjiti isporuke.
