Premda je tek nedavno predstavljen, već sada može se reći kako će Europski zeleni plan, tj. vizija klimatski neutralne Europe do 2050. izmijeniti Stari kontinent na dosad neviđen način. Jer, Europska komisija zahvaljujući predloženim mjerama, politikama i novim regulativama želi postati globalni lider u zaštiti klime. 

Ta najvažnija politička inicijativa nove EK će zahtijevati golema ulaganja, značajne promjene životnih navika Europljana i snažan konsenzus svih 28 članica koje tom izazovu pristupaju s različitih pozicija i s jednako tako različitim interesima, istaknuto je, među ostalim, na 5. konferenciji Energetika 2020. Green New Deal za Hrvatsku, koja je u organizaciji Jutarnjeg lista održana danas u Zagrebu. 


Intenzivna poljoprivreda 

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u uvodnom govoru je istaknuo kako globalno zatopljenje danas nije više neka daleka prijetnja, već naša realnost. "U posljednjih 50 godina zbog ljudskih aktivnosti došlo je do porasta prosječne temperature za 1 ºC u odnosu na pred-industrijsko razdoblje. Očekuje se da će globalna temperatura i nadalje porasti za dodatnih 1,5 ºC do 2050. te za 2,9 °C do 3,4 °C do 2100., i to uz provedbu Pariškoga sporazuma. Prije svega zbog emisije sve većih količina stakleničkih plinova iz fosilnih goriva, industrije i intenzivne poljoprivrede", kazao je. 

U zadnjih 60 godina, nastavio je, svjetsko stanovništvo povećalo se 2,5 puta, potrošnja energije četiri puta, a emisije stakleničkih plinova sedam puta. "Udio fosilnih goriva, dakle nafte, ugljena i plina, u primarnoj svjetskoj potrošnji energije doseže 85 posto, dok obnovljivi izvori dosežu tek 11 posto, uz četiri posto za nuklearnu energiju. Stoga je daljnja dekarbonizacija energetskog sustava od presudne važnosti za postizanje klimatskih ciljeva, osobito na razini Unije", naglasio je. 


Održivi razvoj 

Komisija je, dodao je Plenković, prije dva tjedna predstavila Plan ulaganja za održivu Europu ili, bolje rečeno, Plan ulaganja za Europski zeleni plan. "Njime će se u sljedećih 10 godina mobilizirati najmanje bilijun eura, dakle tisuću milijardi ulaganja na području zaštite okoliša i klime. To je investicijski stup Zelenoga plana", naglasio je. 

Hrvatska, dodao je, kao zemlja velikih prirodnih bogatstava prepoznaje važnost ovog ambicioznog plana. "U njemu su istaknuti ciljevi koji su već velikim dijelom obuhvaćeni Strategijom energetskog razvoja Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. i Integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planom do 2030. godine. Pri izradi nove Energetske strategije vodili smo računa o tome da ona bude usklađena s glavnim odrednicama energetskog razvoja Unije. S jedne strane, naglasak je na sigurnosti opskrbe energijom, a s druge jasno je opredjeljenje za održiv energetski razvoj, smanjenje potrošnje i emisije stakleničkih plinova", istaknuo je. 


Potpora tvrtkama 

Kad je riječ o sigurnosti opskrbe, velik se značaj pridaje diversifikaciji te je Vlada u posljednjih nekoliko godina dala snažan poticaj razvoju strateških energetskih projekata, kao i čvrstu potporu tvrtkama koje su nositelji njihova razvoja. 

"Među takve projekte u prvom se redu ubrajaju: LNG-terminal na Krku i Plinacrov prateći sustav otpremnih plinovoda, Jonsko-jadranski plinovod, izgradnja novog skladišta plina u Grubišnom Polju, nedavno puštena u rad prva kompresorska stanica na hrvatskom plinskom transportnom sustavu u Velikoj Ludini koja daje novu, stratešku dimenziju energetskoj sigurnosti i sigurnosti opskrbe plinom, projekti povezivanja hrvatskog plinskog transportnog sustava sa sustavima susjednih zemalja, energane i kogeneracijska postrojenja na biomasu te vjetroelektrane", pojasnio je, dodajući kako Hrvatska proizvodi u prosjeku 50 posto svojih potreba za primarnom energijom, dok ostatak uvozi. 

"Ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj u 2018. smanjena je za 1,2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Istodobno, povećana je proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, dakle energija vjetra, Sunčeva energija, bioplin, tekuća biogoriva i geotermalna energija te energija iskorištenih vodnih snaga. Prema Eurostatu, Hrvatska trenutno 28 posto svojih energetskih potreba zadovoljava iz obnovljivih izvora. Time smo za čak 40 posto premašili svoj cilj od 20 posto udjela energije iz obnovljivih izvora do 2020., po čemu smo na prvom mjestu u Europskoj uniji", istaknuo je. 


Vodeća uloga 

Frane Barbarić, predsjednik Uprave HEP-a, istaknuo je kako provedba ambicioznih ciljeva EU kao globalne predvodnice u izgradnji ugljično neutralne budućnosti, kao i snažna zaštita prirodnih resursa i okoliša, predstavljaju veliku odgovornost i za Hrvatsku elektroprivredu. 

"Kada smo prije dvije godine preuzeli upravljanje HEP Grupom, najavili smo da će Hrvatska elektroprivreda odgovorno preuzeti vodeću ulogu u energetskoj tranziciji države. Tu smo najavu nizom pokrenutih projekata u potpunosti opravdali", kazao je, dodajući kako mnogi projekti pokazuju kako je za HEP Green New Deal već počeo. Jer, sve ono što HEP trenutačno radi je 'zeleno', temelji se na obnovljivim izvorima i energetskoj učinkovitosti, kazao je. 

Inače, u sklopu konferencije su održane i dvije panel-rasprave: Green New Deal: Spašavamo klimu i Green New Deal: Potičemo ekonomski rast.