Vlada je u saborsku proceduru uputila novi Prijedlog Zakona o gospodarenju otpadom, kojim se, sukladno europskim direktivama, određuju do 2035. godine novi, viši ciljevi odvajanja i recikliranja otpada - 65 umjesto 50 posto i novi niži ciljevi za odlaganje otpada - samo 10%. Plan gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017.-2022. uskladit će se s ovim zakonom u roku od godinu dana njegovog stupanja na snagu. Grad Zagreb dobio je poduži rok za donošenje svog plana - čak do početka 2024.

Centar za gospodarenje otpadom i obrada opasnog otpada postupkom spaljivanja i odlaganja građevine su od posebnoga su interesa za Republiku Hrvatsku, stoji u Zakonu, te se navodi da će se djelatnost rješavati koncesijama trgovačkim društvima koje osniva Vlada, jedinica lokalne samouprave ili Grad Zagreb. Zanimljivo je da se propisuje da Centri odnosno spalionice ne mogu ući u stečaj, a ako se likvidacija dogodi te građevine postaju vlasništvo JLS ili države, ovisno tko je osnivač. 

Planovi gospodarenja otpadom

Propisuje se i da su obveznici izrade Plana gospodarenja otpadom Hrvatska i županije, odnosno Grad Zagreb, također, propisuje se nadležnost za vođenje evidencije i očevidnika za djelatnost gospodarenja otpadom, javna usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada kao i ekonomski instrumenti gospodarenja otpadom. Regulira se i rad Centara za ponovnu upotrebu.

Predloženim zakonom od 3. srpnja zabranjuje se stavljanje na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda (npr. slamke, pribor za jelo, štapići za uši i sl.), a od 1. siječnja iduće godine zabranjuje se stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje. Izuzetak su vrlo lagane plastične vrećice koje se koriste isključivo iz higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu, kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane. Registar proizvođača s proširenom odgovornošću, koji se osobito tiče svih koji moraju brinuti o ambalažnom otpadu bit će uspostavljen u roku od šest mjeseci.