Ogroman jaz u emisijama, objašnjen u studiji objavljenoj u ponedjeljak u mjesečnom časopisu Nature Climate Change, mogao bi značiti da će neke zemlje morati prilagoditi svoje smanjenje emisija. Na primjer, modeli zemalja koje su radili Sjedinjene Američke Države i druge države pokazuju više šumskog zemljišta koje apsorbira ugljik (tzv. ponori ugljika), nego što to pokazuju nezavisni modeli.
Studija otkriva da nacionalne procjene, koje omogućuju fleksibilnije definicije za ta zemljišta, pokazuju oko 3 milijarde hektara više šumskog zemljišta širom svijeta nego u neovisnim modelima. Rizik je da bi neke zemlje mogle tvrditi da šume kojima se gospodari apsorbiraju velike količine emisija i da ne čine dovoljno za smanjenje emisija iz automobila, domova i tvornica, zaključuju znanstvenici.
