Zajednički istraživački centar Europske komisije (EK) danas je predstavio 21. izdanje svojeg Godišnjeg izvješća o šumskim požarima u Europi, na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi za 2020. godinu. 

Nakon 2019., najgore godine ikad, i tijekom 2020. u Europi su izgorjele velike površine prirodnog zemljišta. Unatoč povećanoj razini pripravnosti u zemljama EU-a, u Europskoj uniji je lani izgorjelo oko 340 tisuća hektara (ha), što je površina 30 posto veća od površine Luksemburga. 

Sezona šumskih požara 2021. još je gora, izvijestila je EK. Do trenutka objave ovog izvješća, oko 0,5 milijuna hektara već je otišlo u dim, od čega je 61 posto pokriveno šumama kojima će trebati godine za oporavak. 

Oko 25 posto spaljenih područja u Europi nalazilo se unutar područja mreže Natura 2000, a riječ je o rezervoarima bioraznolikosti u EU-u. EU je ove godine pojačao svoje kapacitete za pomoć zemljama tijekom ove sezone šumskih požara, i ti su kapaciteti već uvelike korišteni za velike požare koji su ovog ljeta pogodili Sredozemlje.

 

Najpogođenija Rumunjska 

Svake su godine sve uočljivije i klimatske promjene. Jasno vidljiv uzlazni trend pokazuje veće razine opasnosti od požara, dulje sezone šumskih požara i intenzivne 'mega požare' koji se brzo šire, a koje tradicionalna sredstva za gašenje ne mogu ugasiti. 

Oko 130 tisuća hektara izgorjelo je ove godine već do kraja lipnja, kada tradicionalno počinje sezona šumskih požara. Požari više ne pogađaju samo južne države, nego su sve veća prijetnja i središnjoj i sjevernoj Europi. 

Više od devet od 10 požara u EU-u uzrokovano je ljudskim djelovanjem. Stoga su kampanje osvješćivanja javnosti i obrazovne kampanje o opasnosti od požara ključne za sprečavanje katastrofa. 

Izvješće o šumskim požarima za 2020. pokazuje da je Rumunjska bila najpogođenija zemlja, a prema nacionalnim izvješćima slijede je Portugal, Španjolska i Italija. Zatim, šumski požari teško su oštetili zaštićena područja EU-a u mreži Natura 2000 - 136 331 ha takvih površina – oko 40 posto ukupne površine opožarene 2020. – nešto manje nego 2019., ali iznad prosjeka zadnjih devet godina. 

K tomu, to izvješće, nažalost, pokazuje kako se, kao i 2019., gotovo polovina opožarene površine unutar područja mreže Natura 2000 nalazila u Rumunjskoj, uglavnom u prirodnom rezervatu Delta Dunava.

 

Vatrogasni zrakoplovi 

Također, lani su požari na više od 30 ha zahvatili 20 članica spalivši ukupno 339 489 ha, što je nešto više nego u 2019. godini. Jednako tako, u usporedbi s 2019., u sezoni šumskih požara 2020. više je ljudi izgubilo život: u nacionalnim izvješćima Španjolske zabilježeno je šest žrtava, od kojih je četvero vatrogasaca. 

Izvješće otkriva i kako je brzo kartiranje u okviru usluge upravljanja kriznim situacijama programa Copernicus radi detaljnog kartiranja šumskih požara aktivirano ukupno 17 puta lani, a ta je brojka 2021. već premašena. Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu unaprijeđen je 2019. flotom vatrogasnih zrakoplova putem sustava rescEU, čime je ojačan kapacitet za pomoć zemljama tijekom ove sezone šumskih požara. 

Sezonu 2020. obilježio je velik broj šumskih požara u prvoj polovini godine. Požari su se zimi širili deltom Dunava i Pirinejima, a u proljeće uglavnom balkanskom regijom. Tijekom ljeta i jeseni najpogođenije su bile zemlje Sredozemlja, posebice Španjolska i Portugal, u kojima su zabilježeni najveći požari u EU-u 2020. Najveći šumski požari te godine dogodili su se izvan EU-a, u Ukrajini blizu černobilskog zabetoniranog nuklearnog reaktora. 

"Klimatske promjene povećavaju rizik od šumskih požara i njihov razmjer u cijelom svijetu. Od 2016. godine diljem svijeta buknuli su nezapamćeni požari čije je kretanje i intenzitet nemoguće predvidjeti. Tijekom zadnjih desetljeća šume u EU-u rastu i sada ih, više nego ikad prije, moramo zaštititi kako bismo izliječili naš planet. JRC i Europska komisija mobiliziraju znanost, tehnologije, politike i suradnju radi sprečavanja tih golemih šumskih požara, očuvanja bioraznolikosti, zaštite naših šuma i prije svega života u EU-u i izvan njega", izjavila je povjerenica za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade Mariya Gabriel, koja je zadužena i za Zajednički istraživački centar.

 

Nova strategija 

"Šumski požari znatan su rizik od katastrofe u cijeloj Europi, kao i drugim dijelovima svijeta. Tijekom proteklih 10 godina Mehanizmom EU-a za civilnu zaštitu pružena je pomoć u gašenju više od 40 velikih šumskih požara. Klimatske promjene također produljuju sezonu šumskih požara za nekoliko mjeseci, povećavajući vjerojatnost budućih šumskih požara u Europi. Namjeravamo intenzivnije raditi na jačanju našeg odgovora na šumske požare diljem EU-a kako bismo pomogli u njihovu sprečavanju, pripremi i odgovoru na njih", kazao je povjerenik za upravljanje kriznim situacijama Janez Lenarčič

"Današnje izvješće pokazuje koliko je razorna bila prošla godina, sudeći prema ovogodišnjim podacima. Europska komisija donijela je novu strategiju EU-a za šume radi povećanja otpornosti šuma u Europi. Zdrave i otporne šume i zemljišta kojima se upravlja tako da se štite bioraznolikost i ljudi ključni su za ublažavanje posljedica šumskih požara. Zato surađujemo s partnerima i nacionalnim tijelima kako bismo prevenciju šumskih požara zasnovanu na upravljanju zemljištem utvrdili kao standard", napomenuo je povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius.