Plan ČEZ-a uključuje izgradnju 6 GW obnovljivih izvora energije do 2030., postupno izbacivanje ugljena do 2033. i izgradnju nove nuklearne elektrane do 2037. „Uz odsustvo državne potpore, ČEZ nije uspio izgraditi domaći kapaciteti obnovljivih izvora energije, sada, nakon samozadovoljnog upravljanja, treba prevladati kašnjenja” rekao je Arjun Flora, koautor izvješća i direktor studija financiranja energije IEEFA Europe.
Rizično oslanjanje na "brzu nuklearku"
"Nuklearne elektrane obično se realiziraju uz dosta kašnjenja", rekla je Mihaela Grubišić Šeba, analitičarka IEEFA Europe za financiranje energetike i glavna autorica izvješća. Uz to, ČEZ posjeduje vrlo mali udio na domaćem tržištu obnovljivih izvora energije. Postavlja se pitanje koliko je realna strategija izgradnje nuklearne elektrane u navedenom vremenskom okviru", smatra ta analitičarka.
Prema investicijskom planu ČEZ-a, predložena nuklearna elektrana trebala bi biti puštena u rad 2037., četiri godine nakon ukidanja ugljena. Plan bi mogao dovesti do smanjenja kreditnog rejtinga ČEZ-a, posebice s obzirom na vjerojatnost kašnjenja izgradnje i prekoračenja troškova.
“Financijski rizici plana dekarbonizacije nadmašuju njegove koristi za ČEZ i stanovnike Češke. Naši nalazi sugeriraju da bi moglo biti učinkovitije biti agresivniji u odnosu na solarne fotonaponske sustave u komunalnom opsegu nego što je planirano, što bi bilo isplativije u kontekstu prijedloga tvrtke.”, smatra Šeba.
