Prosječna cijena električne energije za dvanaest mjeseci prošle godine iznosila je 273,72 €/MWh i veća je za 159,14 €/MWh u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Cijena električne energije porasla je tako za godinu dana nevjerojatnih 239 posto! Jedan je to od pokazatelja analize dipl. ing. Marka Lovrić objavljene na web stranici Udruženja OIEH. Prosječna satna cijena električne energije u prosincu prošle godine iznosila je 264,22 €/MWh i veća je za 12,10 €/MWh u odnosu na prosinac 2021. godine. Sredinom mjeseca kod vršnog opterećenja sustava cijene električne energije prelazile su 600 €/MWh da bi na kraju godine bile ispod 10 €/MWh.
Potrošnja električne energije u 2022. godini je iznosila 18 416 GWh i manja je za 131 GWh u odnosu na 2021. Potrošnja električne energije u prosincu ove godine je iznosila 1 598 GWh i manja je za 121 GWh u odnosu na isti mjesec 2021. Uzrok tomu je toplije vrijeme i posljedični izostanak veće potrebe za grijanjem.
Struktura energetske bilance
Pogleda li se struktura elektroenergetske bilance u razdoblju od 2000. do 2022. godine jasno je vidljiv porast proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, ali i velika promjenjivost proizvodnje hidroelektrana koja za posljedicu ima povećanje proizvodnje termoelektrana i uvoz električne energije.
"Kada se pogledaju bilance u razdoblju od 2018. do 2022. godine uočava se da je prosječni godišnji uvoz električne energije u promatranom razdoblju iznosio 2340 GWh. Da bismo proizveli toliku količinu energije u Hrvatskoj i zaustavili uvoz, bilo bi potrebno oko 2000 MW sunčanih elektrana. Trenutačno imamo samo 180 MW. Isto bismo mogli postići izgradnjom dodatnih 1000 MW novih vjetroelektrana što bi pomoglo uravnoteženju elektrenergetske bilance", konstatira Lovrić.
Sunčane su elektrane proizvele tek 79 GWh i sudjelovale s 0,43 posto u ukupnoj strukturi raspoložive energije. Postrojenja na biomasu i bioplin zajedno su proizvela 971 GWh električne energije. U 2022. godini vjetroelektrane su proizvele 2.301 GWh električne energije što čini udio od 12,49 posto u ukupnoj energetskoj strukturi.
U prosjeku je to bilo 262,7 MWh/h, dok je faktor korištenja snage bio 26,8 posto, što je niže od višegodišnjeg prosjeka (27,2%). Analiza je pokazala i da vjetroelektrane tijekom jednog dana prosječno najviše električne energije proizvedu tijekom noći i to između 20 sati navečer i 8 sati ujutro, izvan euro-peak cijena na tržištu.
Oslanjanje na stare hidroelektrane
Potrebno je čim prije iskoristiti potencijal kojim Hrvatska obiluje u svim oblicima obnovljive energije i potaknuti njen brži razvoj. U strukturi raspoložive električne energije u 2022. godini najveći su udio ostvarile hidroelektrane, koje su proizvele ukupno 5 229 GWh električne energije, odnosno ostvarile udio od 28,39 posto. Slijede termoelektrane na plin i lož ulje s proizvedenih 3406 GWh i nuklearna elektrana Krško s proizvedenih 2656 GWh električne energije.
U strukturi raspoložive električne energije obnovljivi izvori su u prosincu sudjelovali sa 71 posto, te podmirili potrošnju za 528 sati u istom mjesecu. Vidljivo je da najviše energije uvozimo ljeti kada bismo uz pomoć energije sunca mogli zadovoljiti većinu energetskih potreba Hrvatske, a proizvedene viškove izvoziti. No i dalje smo na začelju Europe po korištenju energije sunca. I to je jedan od razloga zašto fosilna energija čini 53%, a obnovljiva 47% u strukturi raspoložive energije u 2022. godinu.
Lovrović je analizu napravio obrađujući javno dostupne podatke sa stranica HEP-a, HOPS-a, HROTE-a, CROPEX-a, NE Krško, ENTSO, DZS, RTE France, RED Electrica, World Data, IEA, EEX, EPEX. Koristio ih je i pri izradi analize elektroenergetskih kretanja za 2022. godinu, prethodnih razdoblja i za mjesec prosinac. Iako su podaci za prvih deset mjeseci usklađeni s DZS, analiza za studeni i prosinac napravljena je prema podacima HOPS-a pa je stoga izvješće za 2022. godinu preliminarno.
