Drugi dan festivala održivosti Greencajt otvorio je Søren Hermansen, direktor Samso Energy Academy koji je održao predavanje “A Little Piece of Island that changes the Game for the Planet” a njegovo gostovanje omogućio je E.ON. Govorio je o svom rodnom Samsøu, malom danskom otoku s cca. 4.000 stanovnika i 114 četvornih kilometara koji je postao prvi energetski samodostatan otok i pionirski poduhvat koji je nagrađen UN-ovom nagradom za održivost.
Tome su pridonijele vjetroelektrane i sunčane elektrane, dok se toplina dobiva iz četiri energane koje pogone slama i drvni ostaci. Stanovnici imaju vlasništvo nad elektranama a višak energije koji se ne potroši se prodaje. Hermansen je ustvrdio da je električne energija stanovnicima sada jeftinija nego prije, dok je toplinska energija 20% ispod cijene koja bi bila kada bi se koristila fosilna goriva. Kao ključno za tranziciju on navodi razumijevanje i dogovor građana, koje je postignuto uz puno dijaloga i definiranjem razloga zašto se u tranziciju krenulo (doseljavanje mladih ljudi, nova radna mjesta), jer ako se zna zašto se nešto poduzima i postigne se društveni konsenzus, način kako to ostvariti obično nije problematičan.
Treba prvo razumjeti promjenu
“Ljudi će promjenu brže prihvatiti ako je razumiju. Kad im objasnite točno što se događa i kako njihovi postupci doprinose razvoju bolje budućnosti, oni počnu sami razmišljati o tome što sljedeće mogu napraviti kako bi postigli pozitivnu promjenu”, naglasio je Søren Hermansen.
U nastavku je održan panel na kojem su uz Hermansona sudjelovali predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak, Vladimir Sabo, zadužen za energetska rješenja u E.ON-u Hrvatska i Tomislav Bunjevac iz ENNA Opskrbe. Bunjevac je istaknuo da prosječno hrvatsko kućanstvo troši 3,4 MWh električne energije godišnje, a procjene idu za tim da bi se ta količina zbog masovne elektrifikacije mogla udvostručiti ili čak utrostručiti te dosegnuti i do 10 MWh potrošnje godišnje za deset godina. Većina proizvodnje i potrošnje trebala bi se događati lokalno, računa se da će većina kućanstava imati svoju sunčanu elektranu i baterijsku pohranu.
Do dozvola se nigdje ne dolazi baš preko noći
Zagušenja na mreži već sada su ponegdje problem, a pošto se računa da bi se količina instaliranih kapaciteta u OIE trebala ušesterostručiti, problem će biti još izraženiji, zbog čega treba ulagati u gradnju i obnovu elektroenergetske mreže i njezinu digitalizaciju. E.ON također nudi rješenja za kućne priključke, ali gradi i sunčane elektrane za gospodarstvo, gdje su svijetli primjeri npr. Pliva i Valamar te kogeneracija na biomasu Bauwerka po principu PPA ugovora na sedam godina nakon puštanja u pogon.
Pitanja je bilo i o čekanju na priključak sunčanih elektrana, a Vladimir Sabo iz E.ON-a Hrvatska je rekao da čekanje za sunčane elektrane u Hrvatskoj iznosi od tri mjeseca do dvije godine. Hermansen je na to rekao da se u Danskoj na priključak za vjetroelektranu čeka pet godina, a za velike sunčane elektrane na 200 do 400 ha, to iznosi od dvije do tri godine. ENNA je u partnerstvu s Rimac Energy oko pilot testiranja baterijskih pohrana kao potpore elektroenergetskom sustavu. Bunjevac je rekao da će se krajem godine započeti dva pilot projekta, jedan u Hrvatskoj a drugi u Njemačkoj, gdje će se provoditi tehnička ispitivanja. Tvrtka računa na strateško partnerstvo za Rimčev proizvod za ovaj dio Europe, gdje bi ENNA bila prodajni i tehnički partner. Kad je riječ o prirodnom plinu, ta kompanija računa da će to biti optimalno gorivo u tranziciji još barem 15 do 20 godina.
Predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak istaknuo je da za energetsku tranziciju treba jaka industrijska baza, a Europa je tu potkapacitirana, u odnosnu na količinu posla koji se očekuje. Končar u proteklih pet godina ostvaruje sve bolje rezultate, s prihodima koji su se popeli na 900 mil. eura a u knjizi narudžbi ima 1,6 milijardi eura ugovorenih poslova, što je ocijenio „pristojnim za hrvatske prilike“.
Končar radi na projektu baterijskog hibridnog vlaka za neelektrificirane pruge, a predstavit će ga na vodećem europskom sajmu prometa u rujnu. Uz to, mijenjaju izolacijske plinove ekološki prihvatljivijima i razvili su svoju baterijsku pohranu koja je instalirana na Visu, uz HEP-ovu sunčanu elektranu. Zahvaljujući proizvodnji VE Pometeno brdo tvrtka je ugljično neutralna, istaknuo je Kolak.
