Hrvatska pri vrhu po rastu potrošnje u poljoprivredi i šumarstvu

Autor: B.O. Objavljeno: 29.09.2022. 🕜 12:45 Lokacija: Luxembourg

Najveći udjel koji te dvije djelatnosti imaju u potrošnji energije zabilježen je u Nizozemskoj

Smanjenje potrošnje energije svima je dobro poznati cilj još prije trenutne energetske krize. Osim toga, pandemija je promijenila navike potrošnje energije te su zbog zatvaranja ureda ljudi više vremena provodili radeći od kuće. 

Dok su neke djelatnosti poput zračnog prometa bili ozbiljno pogođeni protupandemijskim mjerama, drugi kao što je poljoprivreda i šumarstva - nisu. 

Naime, prema podacima statističkog ureda Europske unije Eurostata, ukupna potrošnja energije u EU u 2020. bila je šest posto manja nego u 2019. godini. Ipak, blagi rast za jedan posto primijećen je u potrošnji energije u poljoprivredi i šumarstvu. Te su djelatnosti činile tri posto ukupno potrošene energije u EU-u u 2020. godini. 

Uz iznimku Švedske (rast za jedan posto), sve članice EU-a zabilježile su smanjenje ukupne potrošnje energije u 2020. u usporedbi s 2019. godinom. Najoštrije stope pada zabilježene su u Luksemburgu (pad za 14 posto), Španjolskoj (pad za 11 posto) i Italiji (pad za devet posto). 

Naprotiv, najmanje stope zabilježene su u Rumunjskoj (pad za jedan posto), Mađarskoj i Bugarskoj (obje s dvopostotnim padom).

 

Staklenička proizvodnja 

Potrošnja energije u poljoprivredi i šumarstvu je pak druga priča, navodi Eurostat. Jer, između 2019. i 2020. zabilježene su oštre stope rasta u nizu članica, posebice na Malti (rast za 10 posto) te u Portugalu (rast za osam posto) i Hrvatskoj (rast za šest posto). 

Pritom je, valja naglasiti, u nekim državama bila smanjena potrošnja energije u te dvije djelatnosti. Najveće stope pada bile su u Belgiji (pad za 11 posto), Švedskoj (pad za šest posto) i Rumunjskoj (pad za pet posto). 

Na koncu, najveći udjel koji poljoprivreda i šumarstvo imaju u ukupnoj potrošnji energije u 2020. zabilježen je u Nizozemskoj (devet posto), a slijede ju Poljska i Latvija (obje po šest posto). Razlog tomu je bitna uloga stakleničke proizvodnje voća, povrća i hortikulturnog bilja u Nizozemskoj. 

Najmanji udjeli od po jedan posto zabilježeni su u Luksemburgu i Slovačkoj te na Malti.

TAGOVI