INA je u prvom polugodištu ostvarila neto dobit od 1,6 milijardi kuna što je znatno više od 528 milijuna kuna u istom lanjskom razdoblju, pokazuju podaci iz INA-inog financijskog izvještaja objavljenog u protekli petak.
INA-ini ukupni prihodi u prvom polugodištu iznosili su 15,64 milijarde kuna i bili su 67,5 posto veći nego lani, a ukupni rashodi porasli su za 57 posto, na 13,7 milijardi kuna, javlja Hina.
Neto prihod od prodaje iznosio je 15,6 milijardi kuna, a EBITDA gotovo 2,8 milijardi kuna. Kapitalna ulaganja više su nego udvostručena u odnosu na isto razdoblje lani, na 1,3 milijarde kuna.
U kompaniji napominju da je usprkos snažnim rezultatima poslovanja, novčani tijek INA-e u prvih šest mjeseci negativan (minus 635 milijuna kuna), kao posljedica povećanih ulaganja i "potrebe za financiranjem radnog kapitala bez presedana, uslijed globalnih cijena energije".
Regulatorne odluke
"Ova godina nastavlja biti godina izazova za globalno gospodarstvo, s tržišnim previranjima u mnogim područjima, posebice u energetskom sektoru. Visoka razina cijena nafte i plina, zajedno s neizvjesnošću u sigurnosti opskrbe, doveli su do intervencija vlade u mnogim zemljama. Rast cijena pogurao je prihode cjelokupne industrije nafte i plina, ali razne regulatorne odluke s druge strane stvaraju poziciju u kojoj buduće trendove nije lako predvidjeti", izjavio je predsjednik Uprave INA-e Sándor Fasimon.
On kaže i da je "INA-in rezultat u takvom okruženju ostao snažan", a najveći doprinos rezultatu dali su istraživanje i proizvodnja nafte i plina.
"Proizvodnja opada prema očekivanjima u skladu sa zrelim portfeljem, ali su u tijeku brojne razvojne aktivnosti usmjerene na ublažavanje prirodnog pada, kako na kopnu tako i na moru", rekao je.
