Šimović je pojasnila da će se dogradnja napraviti tako da će plutajuća FSRU jednica prestati s radom na mjesec dana i otplovit će u brodogradilište na dogradnju, te se vratiti i ponovo se spojiti na plinski transportni sustav. Ako se nešto zakomplicira i tvrtka ne uspije ispuniti taj rok, sve bi se moglo pomaknuti na godinu kasnije, ponovo u ljetne mjesece, kako ne bi bilo posljedica u opskrbi tržišta plinom.
Pitanje magistralnih plinovoda
Pitanje dogradnje magistralne plinske mreže koja bi trebala pratiti veće kapacitete terminala još nije riješeno, kako bi se povećane količine plina mogle tranportirati prema Mađarskoj, Ukrajini i ostalim zemljama istočne Europe. Predsjednik Uprave Plinacra Ivica Arar nedavno je u intervjuu Nacionalu rekao da će prateća dogradnja plinskog sustava s nabavom, isporukom cijevi i gradnjom trajati tri do četiri godine a počet će po donošenju FID-a i osiguranju financijskih izvora za tu investiciju. Kad je riječ o izvorima dobave Šimović kaže da ih je sve više jer tvrtke masovno ulažu u povećanje kapaciteta za izvoz plina, tako da plina na tržištu ne bi trebalo nedostajati.
Marin Zovko, član Uprave INA-e na pitanje o radovima u Rafineriji nafte Rijeka i njihovom dugom trajanju, te potencijalnoj šteti, odnosno izgubljenom profitu, koji su neki procijenili na pola milijarde kuna, rekao je da će RN Rijeka s radom prema planu početi u travnju 2023. "Radovi su planirani zimi, jer je potražnja za gorivom u ovom dijelu godine manja. Što se tiče eventualnih ubitaka to ne želim komentirati, ali ću reći da je riječ o desetak puta manjim gubicima nego što se spominje u medijima", rekao je Zovko.
Porez na ekstraprofit
Kad je riječ o porezu na ekstraprofit, koji očigledno prijeti INA-i Zovko je rekao da tvrtka nije vidjela prijedlog zakona, ali da treba znati da se njime narušava novčani tijek i da će tvrtka morati optimizirati investicije u narednom razdoblju. Osim u RN Rijeka INA ulaže u dvije sunčane elektrane, u Sisku i Molvama, snage 16 MW, povećanje proizvdnje plina iz domaćih izvora te u geotermalne izvore.
Kristina Čelić, ravnateljca Uprave za energetiku u MINGOR-u rekla je da je Hrvatska s aspekta sigurnosti dobave energije u bitno boljoj poziciji nego neke druge zemlje, a sa susjedima se radi na novim plinskim koridorima koji će povećati sigurnost dobave cijele regije. I narednu godinu Čelić smatra vrlo turbulentnom u energetskom sektoru.
S time se slaže energetičar Igor Dekanić koji je rekao da će cijene u predstojećem periodu diktirati dva ključna faktora - rat u Ukrajini i vremenske prilike. Onoga trena kad se ratna zbivanja smire i započnu pregovori, može se govoriti o početku kraja ove energetske krize. Kada će to biti, nitko se ne usudi prognozirati.
