Njemačka vlada ne namjerava zakonski prebacivati napuštanje ugljena u proizvodnji električne energije sa službeno dogovorenog datuma 2038. na 2030. godinu. "Zakonska odredba nije planirana", rekao je ministar gospodarstva Robert Habeck, javlja Tageszeitung. Tri stranke u vladinoj koaliciji – Socijaldemokrati (SPD) kancelara Olafa Scholza, Habeckova Zelena stranka i pro-poslovni Slobodni demokrati (FDP) u svom su koalicijskom sporazumu iz 2021. objavile svoju namjeru da "idealno" ubrzaju taj trenutak za do osam godina, ali bez navođenja konkretnih pravnih mjera za postizanje tog cilja.
Međutim, Habeck je rekao da bi operateri elektrana mogli ranije dobrovoljno isključiti elektrane, budući da će porast cijena CO2 kao rezultat reforme europskog trgovanja emisijama učiniti proizvodnju električne energije na ugljen sve neekonomičnijom. "Dugoročno, naravno, nema smisla ostaviti na mreži elektranu koja uopće ne radi ili je u minusu - ali to je odluka privatnog sektora."
Ministarstvo gospodarstva potvrdilo je da "Vlada neće ulagati nikakve političke napore" da promijeni zakonski rok do 2038. godine. "Ovo ne utječe na moguće tržišno ukidanje prije 2038., kao ni na mjere koje su poduzele savezne države i regije u kojima ima proizvodnje ugljena", rekao je glasnogovornik za Clean Energy Wire, dodajući da je Habeck prije rekao da se o tome neće odlučivati "odozgo dekretom".
Umjesto toga, njemačka vlada podržala je ambicioznu EU reformu trgovanja emisijama, koja se sada također provodi kao dio Zelenog dogovora. Postupno ukidanje ugljena do 2030. dogovorena je za rudarsko područje Rhinelanda, što, „zajedno s uspješnim širenjem obnovljivih izvora energije i strategijom elektrana, znači da napreduje tržišno vođeno, ranije postupno ukidanje ugljena.", kažu u ministarstvu.
Tržište emisija će izgurati ugljen iz miksa
Habeck je u više navrata izrazio podršku ranijem izlasku iz ugljena na istoku zemlje, nakon sporazuma s rudnikom i operaterom rudnika RWE-om o napuštanju proizvodnje energije na ugljen u zapadnoj Njemačkoj do 2030. No, industrija dovodi u pitanje tu mogućnost s obzirom na kašnjenje u izgradnji novih plinskih (i vodikovih) elektrana kao zamjene. Habeckovo ministarstvo tek je nedavno objavilo raspored za izgradnju novih rezervnih elektrana, s prvim natječajima koji će se održati ili krajem 2024. ili početkom 2025. FDP-ov ministar financija Christian Lindner rekao je krajem prošle godine da će izlazak 2030. ostati “ sanjarenje” ako ne postoji drugi način da se osigura da električna energija ostane “dostupna i pristupačna”.
Istočnonjemački operater rudnika ugljena LEAG rekao je da očekuje da će vaditi lignit iz svojih površinskih kopova nakon 2030., a prvi ljudi istočnih rudarskih država također su više puta odbacili zatvaranje 2030. Inzistiraju na tome da ubrzavanje postupnog ukidanja za nekoliko godina neće biti moguće u istočnoj rudarskoj regiji Lužica, budući da joj nedostaju alternativni kapaciteti za proizvodnju energije i alternativni izvori prihoda.
Čelnik istočne rudarske pokrajine Brandenburg, Dietmar Woidke, rekao je krajem prošlog tjedna da njegova vlada nema namjeru planirati postupno ukidanje prije 2038.. Naglasio je da su planiranje sigurne opskrbe energijom i stabilni okolni uvjeti ključni elementi za uspješnu tranziciju rudarskih regija, dodajući da bi nedavno dogovorene isplate potpore operateru LEAG u kontekstu planiranog krajnjeg datuma 2038. od oko 1,75 milijardi eura pomogle u postizanju ovaj cilj. Novac bi trebao ići u renaturalizaciju bivših rudarskih mjesta, isplate socijalne pomoći za radnike i ulaganja u obnovljive izvore energije i tehnologije skladištenja u regiji. "Ovim želimo osigurati da Lužica ostane energetska i industrijska regija", dodao je Woidke.
