Patrijahalni rodni stereotipi nisu nestali u hrvatskom energetskom sektoru

Autor: N. D. Objavljeno: 08.03.2024. 🕜 14:00 Lokacija: Zagreb
  • muškarci i žene na radnom mjestu (izvornik: Kraken Images from Stock, 2023.)

• žene, muškarci, radni odnosi, posao, ravnopravnost spolova
    Izvor: Kraken Images

Stručnjakinje u energetici o stvarnoj jednakosti obrazovnih i karijernih šansi u energetici

Kakva je rodna perspektiva žena na tržištu rada u energetici, u obrazovanju te u pravednoj energetskoj tranziciji, pokušao je odgovoriti okrugli stol koji je organiziralo Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva. DOOR provodi projekt #EUWES za osnaživanje žena i studentica a protiv rodne nejednakosti u energetskom sektoru, a FER nije odabran slučajno, jer je riječ o tehničkom fakultetu na kojem se udio studentica kontinuirano povećava i sada čine otprilike četvrtinu upisanih. Na Zavodu za visoki napon i energetiku, iako još nema ženskih redovnih profesora, trenutno je polovina istraživača ženskog spola. Fakultetu je izrazito stalo da se potiče jednakost obrazovnih šansi. Fakultet je pokrenuo podcast ŽensCast upravo namijenjen budućim studenticama FER-a i provodi Plan ravnopravnosti spolova.

DOOR je proveo kratko istraživanje zastupljenosti žena u javnom i društvenom životu te na tržištu rada, pri čemu se izdavaja činjenica da su žene 11% manje plaćane od muškaraca, a kada otiđu u mirovinu, ona je 27% manja nego prosječna mirovina muškaraca. Zanimljivo je da je Hrvatska po tom pitanja čisti europski prosjek, a u EU-u bolje stoje skandinavske zemlje i bivše socijalističke zemlje.

 
Žena direktorica?... rijetkost

 

DOOR-ova analiza obuhvatila je i tvrtke u energetici: od njih 463 samo u 13% tvrtki žene su direktorice, 17% ima zamjeničke pozicije, a 31% ih je u upravama. Ukupan broj zaposlenih žena u djelatnosti energetike je 22%, dakle sektor je dominantno muški. Hrvatska ima samo dvije županice, četiri ministrice i 18 gradonačelnica u 128 gradova. Međutim, prisutan je značajan porast u visokom obrazovanju, pri čemu tehničke fakultete upisuje 28% žena. Na nekim fakultetima taj postotak sporo raste – zagrebački Fakultet strojarstva i brodogradnje u proteklih devet godina upisao je tek 1% više studentica.

Izvor:

O temi žena u energetici govorile su Maja Božičević Vrhovčak (EIHP), Martina Vajdić (CROPEX) i Nela Vlahinić (Ekonomski fakultet Rijeka). Iz panela se moglo iščitati da su rodni stereotipi toliko duboko ukorijenjeni da su neka zapadna istraživanja pokazala da su nerijetko i same žene sklonije u izboru jednake kvalifikacije preferirati muškarca kao stručnijeg, ili bi ga radije izabrale kao šefa. Iznimno obrazovane i stručne žene u poslovnom svijetu, pokazuju neka psihološka istraživanja, čak neovisno o spolu ispitanika znaju biti doživljavane kao „naporne, 'preagresivne', čak i potencijalno neugodne za suradnju“ i to je nešto što se nije puno promijenilo. To samo ukazuje koliko su duboko tradicionalni rodni stereotipi usađeni u sve nas.

 
Žene su sklone samopodcjenjivanju 

 

Nela Vlahinić, koja je ujedno i predsjednica udruge XEnergy koja se zalaže za rodnu ravnopravnost u energetskom sektoru istaknula je mentorski program za mlade poslovne žene na početku karijere kao vrlo uspješan, a udruga planira pokrenuti i program stažiranja za studentice pri kraju diplomskog studija. „U odnosu na početak moje karijere stvari se mijenjaju, mlađe generacije su drugačije, puno sklonije ravnopravnosti, a to će se postupno preliti i u poslovni sektor. Zelene i nove tehnologije otvaraju mogućnost različitih poslova u energetici koji se ne mogu više percipirati kao isključivo muški i to je optimistično“, rekla je Nela Vlahinić.

Osobno je primijetila da su žene na početku akademske karijere sklonije pristati na puno neplaćenog rada nego njihovi muški kolege i pod bitno su većim pritiskom da se dokazuju kao kompetentne. Uz to, usprkos izvrsnosti sklonije su i samopodcjenjivanju i nesigurnosti, za razliku od muškaraca koji su evidentno time manje opterećeni.

 
Uvjeti za napredovanje moraju biti jasni

 

Martina Vajdić istaknula je da kao glavnu prepreku u rodnoj ravnopravnosti u energetici doživljava stereotipe, sa kojima se i sama susrela. „Percepcija da bi muškarac s istim kvalifikacijama kao ženski kandidat bolje obavljao isti posao je i dalje prisutna. To se očituje pri zapošljavanju i možda još više u napredovanju. Mislim da bi se tome moglo doskočiti na način da tvrtke transparentno objave uvjete za napredovanje", rekla je Vajdić i dodala da je djevojkama potrebno da imaju uzore te da su nove vrste rada (npr. rad od kuće, fleksibilniji rad) potpomogle bolju i lakšu participaciju žena u poslovnom sektoru, jer omogućavaju bolji balans rada i privatnog i/ili obiteljskog života.

Maja Božičević Vrhovčak iz EIHP-a osobno se nije susrela s rodnom neravnopravnošću i priznala je da o tome rijetko razmišlja, jer ključno je je li netko stručan za posao koji obavlja, a ne kojeg je spola i tako bi ga se trebalo i percipirati i vrednovati. Konstatirala je da ako možemo govoriti o diskriminaciji žena u poslovnom životu treba uzeti u obzir da naše društvo općenito kao sustav slabije funkcionira nego neka emancipiranija i uređenija bogatija društva.

O rodnoj ravnopravnosti u obrazovnom sustavu govorile su Mirna Gržanić s FER-a, Branislava Baranović s Instituta za društvena istraživanja i Miljenka Kuhar iz DOOR-a. Branislava Baranović je istaknula da je hrvatsko društvo i dalje vrlo patrijahalno iako je čak 57% žena u visokom obrazovanju, a žene su uspješnije na studiju i brže ga završavaju.  

 

 

TAGOVI