Hrvatska energetska regulatorna agencija uputila je poziv za sudjelovanje u javnoj raspravi o Desetogodišnjem (2024. - 2033.) planu razvoja distribucijske mreže HEP-ODS-a, s detaljnom razradom za početno trogodišnje i jednogodišnje razdoblje. Naime, u skladu s odredbama Zakona o tržištu električne energije (NN 111/2021), operator elektrodistribucijskog sustava (tj. HEP Operator distribucijskog sustava) najkasnije do 30. rujna svake godine podnosi HERA-i na odobravanje ažurirani desetogodišnji plan razvoja distribucijske mreže, koji se osniva na postojećoj i predviđenoj proizvodnji i opterećenju sustava i to nakon savjetovanja sa svim relevantnim zainteresiranim stranama. Pri izradi prijedloga tog plana operator se savjetuje sa svim zainteresiranim stranama i operatorom elektroprijenosnog sustava (tj. Hrvatskim operatorom prijenosnog sustava) u sklopu savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u trajanju od najmanje 15 dana.
Javna rasprava održava se u razdoblju od 6. do 21. ožujka 2024. Pri tome se primjedbe mogu unositi u Obrazac za primjedbe i trebaju se poslati na e-mail HERA-e najkasnije do 21. ožujka 2024. godine.
Desetogodišnji plan razvoja mreže za distribuciju električne energije mora sadržavati učinkovite mjere koje jamče njezinu dostatnost i sigurnost opskrbe u distribucijskom sustavu. Plan mora biti usklađen s važećim aktima strateškog planiranja, dokumentima i planovima, a posebno sa Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu, važećim Integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planom za Republiku Hrvatsku, Strategijom prostornog razvoja Republike Hrvatske i prostornim planovima, desetogodišnjim planom razvoja prijenosne mreže te s metodologijom i kriterijima za planiranje razvoja mreže koji su definirani mrežnim pravilima distribucijskog sustava.
Pri izradi Plana HEP ODS razborito pretpostavlja razvoj proizvodnje i potrošnje električne energije u elektrodistribucijskom sustavu i dužan je odrediti iznos godišnjih energetskih ušteda kao postotni udio prosječne ukupne električne energije predane u distribucijskoj mreži u prethodne tri godine, uzimati u obzir upravljanje potrošnjom, distribuiranu proizvodnju i nova opterećenja (između ostaloga, i stanice za punjenje električnih vozila!), energetsku učinkovitost, primjenu sustava za pohranu energije i usluga fleksibilnosti, redispečiranje ili druge resurse kojima se operator služi kao alternativom pojačanju distribucijske mreže, a koji na troškovno učinkovit način mogu smanjiti ili odgoditi potrebu za pojačanjem distribucijske mreže.
