"Kao zemlja tisuću otoka, Hrvatska planira doprinijeti globalnom planu zaštite oceana tako što će pod zaštitu staviti 30% mora pod nacionalnom jurisdikcijom. Hrvatska planira kompenzirati utjecaj turista na emisije CO2 tako što će do 2030. zasaditi više od milijun stabala godišnje. Ciljna godina za prestanak korištenja ugljena je 2033. godine, no nastojat ćemo to učiniti i ranije", poručio je premijer Plenković.
Riječ je o isključivo političkoj odluci jer ugljični otisak elektrane nije velik, a potpuno deindustrijalizirana Hrvatska, orjentirana na turizam i usluge ima četvrti najmanji ugljični otisak od svih zemalja EU. Elektrane na ugljen daju baznu energiju koja doprinosi sigurnosti opskrbe i stabilizira elektroenergetsku mrežu, tako da nije lako odreći se ugljena koji je do sada bio pouzdan i relativno jeftin energent.
Biomasa ili gorivo iz otpada
Neslužbeno, mediji su obaviješteni da bi TE Plomin nakon prestanka korištenja ugljena kao pogonskog goriva trebala raditi kao elektrana na biomasu, što je sve samo ne ekološki prihvatljivo rješenje. Poznato je da je još nedavno napravljena studija kojom se razmatra suspaljivanje goriva iz otpada (RDF) koje se proizvodi u Centrima za gospodarenje otpadom i koje Hrvatska u nedostatku boljeg rješenja izvozi za gotovo 200 eura/t. Riječ je o gorivu koje se smatra zelenim i ekološki prihvatljivim, no nosi neopravdanu stigmu jer je proizvedeno iz otpada. Struka pak nagađa da bi HEP išao na konverziju elektrane na prirodni plin kao osnovno gorivo, što se čini razumnim. U svakom slučaju, s trenutnim, iznimno visokim cijenama uvoznog ugljena i ETS dozvola za emisije, proizvodnja u TE Plomin 2 granično je isplativa, ili čak ide preko ruba. Toga su u HEP-u svjesni.
"Uzimajući u obzir ciljeve EU-a u vezi sa zaštitom klime, HEP provodi analize mogućnosti zamjene ugljena na lokaciji TE Plomin alternativnim gorivima, a što će dugoročno omogućiti kontinuitet zapošljavanja radne snage na području Labinštine. U TE Plomin već su se počele koristiti tehnologije obnovljivih izvora energije, tako da je ove godine u rad puštena najveća sunčana elektrana instalirana na objektima u vlasništvu HEP-a, kažu iz HEP-a i dodaju da je prema obnovljivom scenariju razvoja, HEP do 2030. godine planira izgraditi elektrane ukupne snage 1500 MW, čime će presudno doprinijeti dostatnosti vlastite proizvodnje i sigurnosti opskrbe potrošača u Hrvatskoj i nakon što TE Plomin prestane koristiti ugljen.
Stručnjaci oprečno
U svakom slučaju, do 2033. još je dosta godina tako da se ni Hrvatska neće baš brzo odreći ugljena, što daje dovoljno vremena i prostora za promišljanje revalorizacije te lokacije. U općini Kršan u medijima su izrazili zabrinutost jer cca. 85-90% njihovog proračuna, koji iznosi 20 mil. kn godišnje čini uplata iz elektroprivrede, a u elektrani radi gotovo svaki radno sposoban čovjek.
Profesor Igor Dekanić za Glas Istre je izjavio da je odluka o odustanku od ugljena dobra, ali što kasnije jer je "energija tekođer politika i to politika oportuniteta", te navodi da se mnogi oslanjaju na ugljen jer je takva proizvodnja i dalje najjeftinija. To je točno, ako je riječ o domaćoj proizvodnji, ali Hrvatska ugljen uvozi a cijene su trenutno jako visoke, oko 138 USD/t. Uz to, proizvodnja iz ugljena opterećena je i cijenom emisijskih jedinica, koje su također rekordne, oko 60 eura/t.
Čak za izvoz?
Predstavnik Acciona Energije, investitora u trenutno najveću sunčanu elektranu u Hrvatskoj, površine više od 500 nogometnih igrališta, Aljoša Pleić drugačije razmišlja. "Ugljen je trenutačno najveći zagađivač i toga se moramo riješiti što je
prije moguće. Ne samo zbog zagađenja, iako je to glavni razlog, već i
zato što se radi o jako skupoj proizvodnji električne energije. Ako na
trenutak zaboravimo ove trenutačne poremećaje na tržištu, to već dugi
niz godina nije konkurentna način proizvodnje struje”, kaže Pleić. On smatra da Sunca i vjetra imamo dovoljno za svoje potrebe i "ako bude pameti i dobrog planiranja mreže i mrežnih sustava, možemo veliku količinu i izvoziti", rekao je za Dnevno.hr.
