Ovisno o tome gdje kupac živi u Europi, cijena električne energije može varirati u omjeru od 9, a ako uključimo i Kijev, cijena varira u omjeru od gotovo 16 puta. Kopenhagen i Rim najskuplji su gradovi za kućanstva u Europi, a slijede ih Amsterdam, Berlin i Bruxelles. Čini se da Kijev ima najjeftinije cijene električne energije, a slijede ga Beograd, Budimpešta i Podgorica.
Nominalno gledano, cijene u glavnim gradovima srednje i istočne Europe (CEE) obično su niže od prosjeka; Prag i Tallinn su jedini glavni gradovi među zemljama središnje i istočne Europe u kojima je cijena električne energije iznad europskog prosjeka. Od 33 metropole Zagreb je na 28. mjestu po cijeni električne energije, okružen Sofijom i Valettom.
Rast cijena u brojnim gradovima
Cijene električne energije za kućanstva nastavljaju svoj trend rasta u listopadu, ali u mnogo manjem opsegu, u usporedbi s prethodnim mjesecom, pri čemu su neki od proučavanih glavnih gradova (Dublin, Rim, Beč, Berlin, Kopenhagen, Bruxelles, Atena i Prag) dosegnuli novi rekord. S druge strane, u nekim glavnim gradovima došlo je do pada cijena električne energije, uglavnom zbog opsežnih mjera koje su primijenile europske vlade kako bi ublažile utjecaj energetske krize na račune kućanstava.
Kada se prilagodi standardima kupovne moći (PPS) u svakoj zemlji, slika se dramatično mijenja. PPS je umjetna zajednička referentna valuta koja eliminira opće razlike u razini cijena među zemljama. Kada su izražene u PPS-u, cijene energije prikazane su u odnosu na troškove ostalih dobara i usluga. Najniže prilagođene cijene električne energije za kućanstva su u Oslu, Bernu, Valletti i Beogradu, dok su trenutno najviše u Rimu, Pragu i Amsterdamu.
Amsterdam ima najskuplji plin
Kada su u pitanju cijene plina, najveću cijenu plaćaju stanovnici Amsterdama koji plaćaju dva puta više od europske prosječne cijene za krajnje korisnike, a slijedi ih Kopenhagen, koji je drugi najskuplji glavni grad. Beč je trenutno treći najskuplji glavni grad. Cijene u Amsterdamu su gotovo 17 puta više nego u Budimpešti, koja je najjeftiniji grad za plin u EU, a gotovo 19 puta više ako uključimo Kijev. Od 28 promatranih metropola Zagreb je prema cijeni plina na 25. mjestu, okružen Bratislavom i Beogradom. Cijene plina u listopadu rasle su u Rimu (97%), Luksemburgu, Lisabonu, Dublinu, Parizu, Beču, Buxellesu i Londonu, a pale su u Ateni, Sofiji, Tallinnu, Madridu, Berlinu i Rigi.
Čak i izraženije nego za električnu energiju, prirodni plin za kućanstva obično je jeftiniji u zemljama CEE; kao i kod struje Prag i Tallinn jedini su glavni gradovi među zemljama CEE u kojima je cijena prirodnog plina iznad europskog prosjeka. Istraživanje pokazuje da u prosjeku energija (sporna komponenta cijene) predstavlja 71% krajnje korisničke cijene prirodnog plina, distribucija 12%, porezi na energiju 4% i PDV 13% za europske metropole. U slučaju Zagreba 82% odlazi na cijenu energije, 13% na distribuciju a ostatak čine porezi.
