Zahvaljujući oporavku od pandemije i ratu u Ukrajini, koji je u fokus stavio energetsku samodostatnost Europske unije i mobilizirao ogromna sredstva, više se ne govori da manjka novca za energetsku tranziciju u Hrvatskoj. Deseci milijuna eura kroz brojne su programe usmjereni prvenstveno prema industriji i bitno manje prema građanima, no, problem su i dalje spore procedure dolaska do dozvola i neriješena prostorno-planska i vlasnička dokumentacija. To se moglo čuti na okrugom stolu Poslovnog dnevnika Zeleno gospodarstvo koji se danas održao u Wespi u Zagrebu.
Ravnateljica MINGOR-ove Uprave za energetiku Kristina Čelić uvodno je istaknula da Hrvatska ima cjelovit i usklađen zakonodavni okvir u energetskom sektoru, s posebnim naglaskom na uključivanje građana kroz samoopskrbu električnom energijom. Čelić je rekla da je u ovoj godini udvostručena snaga instaliranih fotonaponskih elektrana, kojih je trenutno 418 MW na mreži.
Ukidanje PDV-a na opremu i kolektore tome je pridonijelo, a građanima je neoporeziva zarada do 10.000 kn na isporučenoj električnoj energiji u mrežu. To će biti moguće do kraja 2025., rekla je Čelić, a do tada će država napraviti adekvatan sustav u NPOO kako bi mitigirala probleme. Kao veliki napredak istaknula je projekte u geotermiji koji su već pokrenuti, podizanje kapaciteta LNG terminala i dovršetak modernizacije RN Rijeka iduće godine.
Fond ima novaca za one koji su već investirali
Uskoro će biti raspisan natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 120 mil. eura za cjelovitu energetsku obnovu obiteljskih kuća, koja uključuje i postavljanje fotonapona ili drugih obnovljivaca. Svi koji su ove godine uložili u fotonapon sada će dobiti priliku preko Fonda vratiti 50% uloženoga. Do kraja godine bit će zaključeno i 160 ugovora s industrijom za projekte energetske učinkovitosti i OIE preko Modernizacijskog fonda, vrijednog 80 mil. eura.
Direktor Fonda Luka Balen rekao je da će u idućoj godini na raspolaganju preko Modernizacijskog fonda biti istovjetna količina novca, također za industriju. Do kraja godine bit će raspisan natječaj za smart city rješenja za gradove. FZOEU će se pojaviti i kao provedbeno tijelo za projekte u geotermiji, kako bi se JLS olakšao put do iskorištavanja te energije za centralno grijanje.
HEP kao 'sitni kočničar solarizacije'
Igor Grozdanić iz Turbomehanike konstatirao je da je prostorno planiranje prilično problematično na lokalnim razinama, te da je HEP još uvijek „sitni kočničar u solarizaciji“. Hrvatska i dalje zaostaje za Slovenijom, koja je još prije koju godinu imala 1 GW u solarima, te je orijentirana na obnovljivce u MSP i građansku energetiku, dok Hrvatska „naigled svima jednako otvara put, ali je moguće da tada ne bude ništa“, rekao je. Sedam gradova moglo bi preko NPOO dobiti sredstva za nabavu autobusa na električnu energiju i vodik.
Gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin naveo je da je grad osnovao tvrtku koja će zarađivati na isporuci u mrežu energije iz fotonaponskih elektrana na lokalnim javnim zgradama. Grad ima cilj postati energetski neovisan do 2030. Naglasio je da investitori stalno traže velike parcele za fotonaponske elektrane, ali im grad nema namjeru dati visokovrijedno zemljište, jer je ono pogodnije za poljoprivredu. Virovitica ima odličan geotermalni potencijal koji bi mogla iskoristiti, rekao je Kirin i požalio se da su procedure za iskorištavanje te vrste energije jako dugotrajne, za razliku od Mađarske gdje se od „ventila do radijatora“ navodno dolazi za pet mjeseci, ustvrdio je kontroverzni Kirin.
