Paket Spremni za 55 ('Fit for 55'), nova regulativa koju donosi te izazovi koje njihova primjena otvara tvrtkama u energetici i cijelom gospodarstvu, kao i Nacionalni energetski i klimatski plan kao putokaz Hrvatske za postizanje ciljeva 'Fit for 55', bili su okosnice konferencije 'Tranzicija energetike 2023.', u organizaciji HUP Udruge energetike.
Paket 'Fit for 55' skup je regulatornih izmjena Europske unije za razdoblje 2020.-2030. s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova za 55 posto do 2030. godine. Ciljevi su mu jačanje sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova EU-a, povećanje korištenja obnovljivih izvora s 32 posto na 42,5 posto u energetskom miksu EU-u do 2030. te poboljšanje energetske učinkovitosti. Sve strategije i regulative u kratkom će razdoblju biti i u nacionalnoj legislativi te postati obveze članica.
Nacionalni energetski i klimatski plan Hrvatske slijedi ciljeve 'Fit for 55' u povećanju udjela obnovljivih izvora s postojećih 31,7 posto na 42,5 posto, uz povećanje njihovog udjela u prometu na 29 posto te smanjenju emisija stakleničkih plinova na 50 posto u odnosu na 2005. s postojećih 26 posto smanjenja koliko je do sada postignuto, priopćeno je iz agencije 404.
Okosnica modernog društva
Provedba paketa zahtjeva velika ulaganja u infrastrukturu za obnovljivu energiju, uključujući fotonaponske module, vjetroturbine i pučinske ('offshore') vjetroelektrane. Za tvrtke to znači ogromna financijska ulaganja, a provedivost plana otežana je i nedostatkom stručnih ljudskih potencijala i u privatnom i javnom sektoru, što je na konferenciji istaknuto kao jedna od najvećih prepreka provedbi paketa.
Stoga se HUP snažno zalaže za ravnotežu između provođenja cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova i održavanja sigurne i cjenovno pristupačne opskrbe energijom.
"Energetski sektor je sama okosnica našeg modernog društva, a koliko utječe na cijelo gospodarstvo i društvo bilo je vidljivo protekle dvije godine u kojima smo se suočili s energetskim šokom. Znamo da je zelena tranzicija nužna za održivu budućnost, ali prijelaz na neto-nultu ekonomiju neće biti lak. Zahtijevat će velika ulaganja tvrtki, promjenu poslovnih planova, ali i značajne promjene u našem načinu života te ulaganja u nove tehnologije i infrastrukturu. Ključno je stoga da prijelaz na zelenu ekonomiju provedemo bez ugrožavanja konkurentnosti europskog gospodarstva na globalnom tržištu, na čemu HUP s partnerskim poslodavačkim udrugama iz EU intenzivno radi", istaknula je Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.
Konkurentnost i održivost
Obnovljivi izvori su neophodni, zaključili su stručnjaci, ali proizvode električnu energiju samo kada ima sunca ili vjetra zbog čega ih može biti izazovno integrirati u mrežu i osigurati stabilnu opskrbu električnom energijom. Energetska poduzeća morat će stoga razviti tehnologije pametnih mreža i rješenja za pohranu energije kako bi odgovorila na taj izazov, što uključuje iznimno velika ulaganja.
Predsjednik HUP Udruge energetike Emanuel Kovačić istaknuo je da Europa sudjeluje sa svega 10 posto emisija stakleničkih plinova na globalnom razini.
"Tragični događaji u Ukrajini poremetili su dobavne lance i promijenili dosadašnje energetske tokove i planove EU-a kako bi smanjili ovisnost od energenata iz Rusije. Paket REPowerEU daje smjernice za smanjenje administrativnog opterećenja u postupcima realizacije projekata obnovljivih izvora i naznačuje područja koja će biti financirana u okviru planova oporavka i otpornosti. Očekuje se da će proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, kao i razvoj infrastruktura za ostvarivanje klimatskih ciljeva neminovno pokrenuti investicije i potaknuti stvaranje radnih mjesta. Usuglašavanje s postavljenim ciljevima predstavlja značajan izazov za industriju koja se u relativno kratkom razdoblju treba prilagoditi novim sve strožim zahtjevima regulative te istovremeno zadržati konkurentnost i održivost poslovanja. Udruženje Energetike će zagovarati stajališta kako bi se i industrijski i klimatski ciljevi ostvarili korak po korak na održiv i uravnotežen način", izjavio je.
Na konferenciji je istaknuto i da će najveće promjene kroz zelenu transformaciju, uz energetiku, zahvatiti i promet u kojem se bitno mijenjaju pravila poslovanja.
