HUP-ovu konferenciju 'Energetski sektor - prilike i izazovi' pohodila je ministrica zaštite okoliša i energetske tranzicije Marija Vučković koja je predstavila Akcijski plan za jačanje učinkovitosti u postupcima projene utjecaja na okoliš. Plan, koji je prošao javnu raspravu prema misnistricinim riječima 'neće raditi kompromise kad je riječ o postupcima procjene utjecaja na okoliš', ali revidirat će uredbu o PUO, što se tiče više od 500 postupaka godišnje, čije prosječno trajanje iznosi sedam do osam mjeseci. Ministarsto se treba kadrovski ekipirati i više raditi na digitalizaciji., a očekuje se i izdavanje priručnika i metodoloških smjernica za PUO postupke.
Vučković je rekla da će se mijenjati intervali i kriteriji te će se projekti grupirati ovisno o samom utjecaju na okoliš. Industriji će se izaći u susret već ove godine objavom Bioatlasa sa svim podacima o bioraznolikosti u kojem se očekuje da će u narednih pet godina biti čak pet milijuna unesenih podataka. Samo Bioatlas bi trebao skratiti proceduru za mjesec dana.
Veliki uspjesi obiteljske tvrtke
Konferenciju je svojim nastupom obilježio dobro raspoloženi Ante Ćurković iz ECRO-a, hrvatske obiteljski vođene tvrtke koja posjeduje impresivan portfelj u obnovljivim izvorima energije. Ćurković se šalio na okruglom stolu kazavši da je energetika u Hrvatskoj pod snažnim utjecajem politike, jer se drugačije ne može, te da je moguće da je dvije trećine zaposlenih u svim energetskim tvrtkama 'višak'.
Kroz RePower EU Europa je "nevjerojatno uspjela odmaknuti se od ruskih fosilnih goriva, što nam je omogućilo da sa podsmjehom gledamo na Putinova nastojanja", rekao je Ćurković i dotaknuo se izvještaja M. Draghija te dodao da 'famozna birokracija ubija odlične inicijative i ideje', a 'postsocijalistička razmišljanja u Hrvatskoj sugeriraju da su svi privatnici lopovi'. Nakon toga je naveo da tvrtka raspolaže s 15 vjetroelektrana snage 250 MW, a do kraja godine snaga će im se povećati na 300 MW. Također, u portfelju je i 80 MW sunčanih elektrana, što će se iduće godine povećati na 150 MW. "Iduće godine imat ćemo proizvodnju električne energije na razini 1,2 TWh, što je ukupno sedam posto ukupne hrvatske proizvodnje električne energije", rekao je Ćurković, te se pohvalio da pola njegovih zaposlenika čine HEP-ovi umirovljenici, a portfelj projekata koje bi želio ostvariti mu iznosi 1.000 MW.
Naglasio je da ga je ministar graditeljstva Branko Bačić 'uvjerio da je sve moguće' donijevši zakon da za 10 MW solara ne treba ni lokacijska ni građevinska dozvola'. "Rekao bih da je 80% papirologije nikom ne treba, a velik dio papira čak radi i štetu", kazao je taj iznimno uspješni developer dobivši naklonost publike. Rekao je da je 'HERA prije desetak godina prestala odlučivati', te de je 'pogrešna politika prema kojoj HEP ODS i HOPS trebaju raditi s profitom, zbog čega ne ispunjavaju svoju temeljnu zadaću da upravljaju imovinom', stoga bi trebalo uzeti uspješnije od sebe kao uzor.
Klarić: Trebat će hedgirati sadašnje i buduće portfelje
Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara upozorio je da europska elektro industrija ima ograničene kapacitete kojima može podržati ambiciozne ciljeve, bez da se ide u značajno jačanje prozvodnih kapaciteta. Končar već 70 godina izrazito podržava OIE u Hrvatskoj i diljem svijeta. Petar Sprčić, član Uprave HEP-a naglasio je da je Hrvatska lani prvi puta od 1999. bila neto izvoznik električne energije, a HEP-ov energetski miks je 70% niskougljičan. HES Kosinj-Senj je u fazi projektiranja, a kogeneracije na plin i u buduće će imati veliku ulogu u energetskom miksu. Mario Klarić iz Professio Energije spominjao je nedavnu pojavu manjka proizvodnje iz VE i SE u trajanju od čak 15 dana. Naglasio je da su cijene opreme za sunčane elektrane i baterijske pohrane snažno pale, čak do mjere da panel košta 11-12 ct/W, što je "jeftinije od kvadrata ograde".
Klarić je upozorio na efekt tržišne kanibalizacije proizvodnje sunčanih elektrana koja traži hedgiranje postojećih i budućih portfelja u središnjem dijelu dana i osobito tijekom svibnja i lipnja. Baterijski spremnici tek donekle i kratkoročno mogu "peglati" sustav, rekao je Klarić i dodao da će od 2033. gašenjem TE Plomin nedostajati 1500 GWh u EE sustavu. Klarić i Hrvoje Šimović, član Uprave INA-e složili su se da razvoj OIE u Hrvatsoj uvelike ovisi o "aluminijskom užetu na čeličnom stupu".
Šimović misli da se ambiciozni ciljevi EU-a u obnovljivcima neće ostvariti, kao ni projecirani veliki pad potrošnje nafte. INA nastavlja sa realizacijom svojih OIE projekata. Tvrtka ima 2 SE snage 16 MW, što planira povećati na 80 MW, tu si i dva projekta financirana iz NPOO-a - proizvodnja bioplina u Sisku i zelenog vodika u RN Rijeka, vrijedni 98 mil. eura. Početkom iduće godine trebala bi krenuti i istražna bušenja za dvije geotermalne elektrane. "INA je posvećena cilju o izdvajanju 20% CAPEX-a u obnovljice i tako će i ostati", rekao je Šimović.
