Solarizacija Hrvatske sve više ubrzava, sa sve više elektrana različitih snaga koje dolaze na elektroenergetsku mrežu. To se trenutno događa tempom od čak 40-ak MW mjesečno. Sredinom ove godine na distribucijskoj mreži bilo je priključeno 21.089 sunčanih elektrana, ukupne priključne snage 641,8 MW. Od tog broja na kategoriju kućanstva otpada 105,9 MW odnosno 15.444 elektrana, dok ostatak čine sve brojnija velika postrojenja na tlu i na krovovima proizvodnih pogona.
Ono o čemu se manje govori je kvaliteta izvedbe i sigurnost te potreba za inspekcijskim nadzorom i preventivnim održavanjem zato smo tome posvetili više pažnje. Da je tema itekako dobra potvrdili su nam stručnjaci, koji kažu da ako se izuzmu velike SE iznad 10 MW, gdje se podrazumijeva da je svaka radnja višestruko nadzirana, kod malih solarki na kućama ima svega - od odličnih stručno odrađenih projekata do onih koji su gotovo opasni za život.
Prosječno informirani vlasnik elektrane osjeća se sigurnim da će elektrana učinkovito raditi čak četvrt stoljeća, za elektranu su uostalom i dobili garanciju izvođača pa i osiguranje. Uvriježila se pogrešna percepcija da solarne elektrane ne trebaju održavanje, jer su izuzetno otporne.
Koliko vlasnik elektrane zapravo može vjerovati da paneli nemaju mehanička oštećenja ili pate od sitnih manjkova u proizvodnji? Oni se očituju na proizvodnost elektrane a katkada se reflektiraju i na sigurnost samog postrojenja koje može zahvatiti požar i ugroziti građevinu na koju je elektrana postavljena. Moguće su pogrešaka inženjera/projektanata, proizvođača, instalacijske prakse nisu ujednačene, osobito danas, kada vlada solarni bum i sve je više tvrtki koje nude instalaciju elektrana. Male elektrane trebale bi biti pod osobitom pažnjom, jer prema iskustvima naših sugovornika, kvaliteta izvedenih radova čini se problematičnijom nego kod većih elektrana, iako - nema pravila.
Požar elektrane kao najveća prijetnja
Najveća prijetnja za solarne elektrane je zapaljenje, odnosno požar same elektrane i okolnih objekata, osobito ako je elektrana instalirana na krovu. Gašenje ovakvih požara ima svoje izazove. Najvažnija karakteristika solarnih elektrana je da proizvode istosmjernu struju. Nije lako isključiti struju jer sustav ne prestaje proizvoditi sve dok sunce obasjava solarne ćelije.
Kako doznajemo od dipl. ing. Maria Štambuka iz tvrtke Airspect, koja je, među ostalim, specijalizirana za preventivno održavanje sunčanih elektrana, najčešći problem sa solarnim panelima su tzv. "vruće točke" – ćelije FN panela s anomalijama koje generiraju visoku temperaturu. Ove točke su posebno opasne tijekom ljetnih vrućina jer mogu postati žarišta požara, prvo ćelije, zatim panela, a u konačnici i cijele elektrane. Vruće točke i druge anomalije na FN modulima javljaju se u mnogo različitih oblika, mogu se detektirati odgovarajućom opremom.
Ako su anomalije rezultat loše kvalitete izrade, moduli se obično zamjenjuju u okviru jamstva proizvođača. Drugi razlozi mogu biti preopterećenje i kratki spoj, stvaranje električnog luka, neusklađenost FN ćelija ili pojava reverznih struja, loša veza među modulima u nizu te problemi s inverterom te vanjski uzroci u kojima se zbog FN panela vatra širi ili povećava rizik od širenja požara.
Imamo li u Hrvatskoj problem sa požarnom sigurnošću sunčanih elektrana na krovovima? Ako ga i imamo, za njega nećemo saznati, jer transparentnih podataka zapravo nema. Naime, MUP nam je na naš upit nakon dugog čekanja odgovorio da „ne vode statistiku požara solarnih elektrana(!)“, a prevenciju propisuje Zakon o gradnji i Zakon o zaštiti od požara. Poštivanje propisa, kažu u MUP-u, osiguravaju ovlašteni projektanti, izvođači i nadzori radova, ispitivači sustava i svi nadležni za izdavanje akata o gradnji te uporabne dozvole.
Čak 350 požara u kojima su gorjele sunčane elektrane
Hrvatska ima relativno malu snagu elektrana, no ona brzo raste tako je vrijeme da se djeluje preventivno. Prema podacima navedenim na prošlogodišnjem seminaru Hrvatske udruge za zaštitu od požara u posljednjih 20 godina u Njemačkoj je bilo 350 požara u kojima su gorjele sunčane elektrane, a u 120 slučajeva uzrok požara bila je sama elektrana. U 75 slučajeva nastala je velika materijalna šteta a u 10 je cijela zgrada izgorjela do temelja. Kao i kod svake druge električne instalacije, moguće je gasiti vodom na udaljenosti od jednog do pet metara, ovisno o vrsti mlaza. Dosadašnjim istraživanjima pokazale su se netočnima sve dosadašnje tvrdnje da se zgrada ne može ugasiti zbog solarne elektrane u funkciji.
Sunčana elektrana na obiteljskom krovu smatra se jednostavnom građevinom, inspekcijskog nadzora kvalitete nema, baš kao ni obaveze preventivnog održavanja koje je ključno za dugovječnost i optimalan rad sustava. Krenimo redom. Treba razlučiti sunčane elektrane na obiteljskim kućama, halama/zgradama i samostojeće elektrane. Dipl. ing. Mladen Perkov iz klastera Inteligentna energija komentirao nam je kvalitetu radova u Hrvatskoj, a pogled članica klastera tvrtki koje rade na OIE projektima naglašava da se može i treba raditi bolje.
„Sunčane elektrane na obiteljskim kućama izvodi veliki broj izvođača različitih tehničkih i administrativnih sposobnosti. Nema većeg poduzeća koje dominira u izvođenju, niti unificiranog standarda. Čak i 'veliki' igrači nemaju vlastite monterske ekipe pa posao prepuštaju manjim izvođačima. Izvedba tih elektrana u pravilu je ispod standarda. Nema značajnije kontrole izvođača i elektrane se grade serijski. Projektiranje se često provodi bez obilaska lokacije i bez značajnijeg vremenskog angažmana jer cijena projekata je oko 500 € i manje. Izvođači odrađuju tehnički minimum.“, rekao je Perkov za naš portal.
Velike elektrane, ipak druga priča...
Sunčane elektrane na halama ili većim zgradama izvode srednje/velike firme. „Tu se u zadnje vrijeme primjećuje rast kvalitete izgradnje elektrana, jer tvrtke se sve više specijaliziraju pa je akumulirano znanje i iskustvo sve bogatije. Imamo nekoliko značajnijih izvođača koji postavljaju standarde kvalitete. Cjenovni aspekt postaje sve izraženiji i kvaliteta će uvelike ovisiti o ugovorenoj cijeni. Ako se elektrana na krovu ugovori za iznos od 0,45 €/W, nema puno prostora za posvećivanje detaljima i kvalitetnoj gradnji“, komentira Perkov.
Kada bi trebao ocjenjivati kvalitetu izvedbe sunčanih elektrana u Hrvatskoj Perkov bi dao ocjenu 3/4 (srednje, do vrlo dobro), u što postoji uvid u ograničen broj sustava kroz EPC projektiranje i instalaciju i smatra da ima prostora za optimizaciju. Kako snaga instaliranih elektrana raste stvari su bolje i kvalitetnije, jer većina B2B projekata na halama, hotelima, i sl. uključuju i nadzorne inženjere gdje se onda smanjuje jaz između prodanog i ugrađenog. Ukratko, konzistentnost u kvaliteti izvedbe raste s povećanjem instalirane snage fotonaponskog polja.
Tu je i nedostatak relevantnih normi i zakonske regulative koja bi zahtijevala inspekcijski nadzor. Kumulativno, problemi se polako akumuliraju te se mogu pretvoriti u značajne rizike i gubitke - od požara, smanjenja proizvodnosti i radom s FN panelima s ćelijama s anomalijama neprihvatljivim za optimalnu i sigurnu proizvodnju.
Manjak regulatornog okvira - kompleksna inspekcija se uglavnom ne provodi
Ono što je problematično je manjak regulatornog okvira. Norme HRN EN 62446:1 i HRN EN 62446:2 propisuju dokumentiranje i ispitivanje prije puštanja u pogon te bazični monitoring tijekom rada te norma za standard monitoringa HRN EN IEC 61724:1, ali Perkov se pita koliko se to i primjenjuje. „Kompleksne inspekcije se kod nas praktički ne provode. Ne znam da li vlasnici elektrana imaju pravu sliku o njima i da li im je ispravno prikazana njihova vrijednost, zbog čega je potrebna komunikacija s developerima da se spozna kako oni na to gledaju i koji su njihovi zahtjevi na održavanje i sustav koji to podržava“, kaže taj klaster menadžer.
Mario Štambuk kaže da inspekcije sunčanih elektrana nisu zakonski obavezne te da bi trebalo senzibilizirati zakonodavce da se uspostavi sustav preventivnog održavanja elektrana potrebnim inspekcijama i kontrolama. „Nema dostupnih podataka o povijesnoj kvaliteti opreme u Hrvatskoj. S obzirom na to da inspekcije još nisu obavezne odnosno propisane zakonskom regulativom, rijetko se provode, što otežava procjenu kvalitete. Naša tvrtka je počela s inspekcijama u Hrvatskoj 2023. godine i susrećemo se s različitim nalazima – od sunčanih elektrana s visokom kvalitetom opreme i izgradnje do onih s vrlo lošom opremom i bez redovnog održavanja.“, kaže Štambuk.
Štambuk navodi da se Airspectova inspekcija provodi u skladu s normom IEC TS 62446-3:2017 koja nije preuzeta u Hrvatskoj, ali se na njoj temelji inspecija fotonaponskih sustava u EU. Ova norma propisuje da se inspekcija provodi u sklopu preventivnog održavanja kako bi se spriječili požari, provjerila funkcionalnost u proizvodnji električne energije te osigurala kvaliteta fotonaponskih modula. Međutim, to nije standardna usluga koju nude izvođači 'ključ u ruke'. Prema normi, inspekciju trebaju provoditi kvalificirani inspektori prema jasno definiranoj proceduri, koristeći odgovarajuću opremu. Inspekcija u Hrvatskoj nije obavezna, već dobrovoljna i primjenjuju je neka veća proizvodna postrojenja, dok se vlasnici mikrosolara oslanjaju na garancije tvrtke koja je instalirana elektranu.
Kako izgleda i koliko košta inspekcija
Inspekcija se sastoji od vizualnog pregleda, termografske i softverske analize te korištenja digitalnih alata za analizu rezultata inspekcije i praćenja anomalija tijekom eksploatacije, kao što je stvaranje digitalnog blizanca solarne elektrane, u kojem se mogu provoditi različite analize i pratiti promjene redovnim pregledima te planirati pravovremeno održavanje. Prva inspekcija treba se obaviti već tijekom probnog rada, u trenutku kada izvođač predaje solarni sustav kupcu. Ova početna, tzv. "nulta" inspekcija izuzetno je važna jer detektira sve nepravilnosti na FN modulima koje su nastale tijekom proizvodnje, transporta i montaže. Preporučuje se provoditi inspekciju jednom godišnje.
Cijena inspekcijskog pregleda solarnih panela kreće se od oko 1.500 € za solarne elektrane do 0,5 MW, a oko 7.000 € za elektrane od 10 MW.
„Suočeni smo s velikim izazovima u razvoju projekata obnovljivih izvora energije. Smatramo da je došlo vrijeme da struka aktivno sudjeluje u definiranju zakonske regulative koja će osigurati sustav potrebnih ispitivanja, inspekcija i nadzora novih postrojenja i spremni smo za suradnju. U međuvremenu, postojeća postrojenja stare i održavaju se minimalno ili nikako. Željeli bismo istaknuti ovaj problem te potaknuti javnost na nužan iskorak.“, zaključuje Štambuk.
Kako razmišljaju i rade E.On i ENNA Next
Zanimalo nas je kako na kvalitetu izvedbe gledaju u E.ON-u Hrvatska, jednoj od vodećih kad je riječ o izgradnji FN elektrana u svim segmentima tržišta. "U Hrvatskoj, kvaliteta izvođača u građevinskom i energetskom sektoru često oscilira, što može dovesti do nepredviđenih komplikacija i kašnjenja u projektima", rekli su nam u E.On-u. U segmentu kućnih sunčanih elektrana daju desetgodišnje osiguranje i garanciju na 25 godina ,dok u segmentu poslovnih korisnika (EIS) tvrtka provodi preventivno održavanje i ima rigorozan sustav upravljanja kvalitetom.
„U E.ON Energy Infrastructure Solutions smo svjesni tih izazova i zato je kvaliteta izvođenja radova i korištene opreme prioritet. Kako bismo osigurali da svi naši projekti budu izvedeni na najvišoj razini, implementirali smo strogi sustav upravljanja kvalitetom.“. Ovaj sustav omogućuje im stalnu kontrolu svih faza rada – od planiranja i nabave, preko izvođenja, do završnih pregleda i ispitivanja. Ključan dio toga procesa je odabir dobavljača opreme, koji mora ispuniti najviše standarde kvalitete i pouzdanosti. Koriste samo najbolje materijale dostupne na tržištu i posebnu pažnju posvećuju kabelima i drugoj instalacijskoj opremi, koja mora zadovoljiti stroge sigurnosne i tehničke norme, kako bi se osigurala maksimalna učinkovitost i dugoročna sigurnost sustava.“, kažu u E.ON-u Hrvatska.
ENNA Next ima sličan pristup. Garancije pokrivaju funkcionalnost i proizvodnost ugrađene opreme kao i kvalitetu izvođenja, a u skladu opremom koju je kupac odabrao i proizvođačkim garancijama. Osiguranje pokriva uobičajene osiguravateljske rizike od elementarnih nepogoda kao što su oluja, tuča, pritisak snježne mase, potres.
Nadzor, inspekcija i preventivno održavanje solarnih elektrana predmet su ugovornog odnosa i zahtjeva pojedinog kupca i kreću se od minimalnog do sveobuhvatnog pristupa. ENNA Next isključivo prema zahtjevima kupaca formira svoju ponudu te nudi sve što kupac smatra potrebnim, uključujući i otkup proizvedene električne energije. „Opća strateška odrednica poslovanja tvrtke ENNA Next bazira se na dugoročnom partnerskom odnosu kako sa svojim kupcima tako i s podizvođačima. Temeljem dugoročnog partnerskog odnosa s podizvođačima garantiramo izvrsnu razinu kvalitete izvedenih radova.“, kažu u ENNA-i.
