Nedavno objavljeno izvješće dobrotvorne organizacije Oxfam pod nazivom Ugljična nejednakost pruža iznenađujuće i zanimljive podatke o ugljičnom otisku najbogatijih ljudi na planeti i njegovoj povezanosti s ubrzanim klimatskim promjenama i globalnom nejednakošću na planeti.
Najbogatijih jedan posto kontrolira 43% globalne financijske imovine. Milijarderi kontroliraju - bilo kao izvršni direktori ili glavni investitori - 34% od 50 najvećih burzovno uvrštenih kompanija na svijetu i sedam od 10 najvećih. Ukupno se procjenjuje da je 10% najbogatijih ljudi na svijetu odgovorno za 50% emisija globalno, srednje bogatih 40% odgovorno je za 43% emisija, a 50% globalno najsiromašnijih proizvede tek 8% emisija. Najbogatiji ljudi svijeta povijesno žive u zapadnim zemljama, SAD-u i Europskoj uniji, kažu u Oxfamu.
Investicijski trag superbogatih najvažniji je element njihovog ukupnog utjecaja na ljude i planet. Oxfamova metodologija za izračun investicijskih emisija promatrala je udjele koje milijarderi imaju u različitim korporacijama i objavljene emisije tih korporacija.
Tzv. prosječna 'investicijska emisija' 50 najbogatijih svjetskih milijardera bila je oko 2,6 milijuna tona CO2 ekvivalenta (CO2e) svakog. To je otprilike 340 puta više od njihovih emisija iz privatnih zrakoplova i superjahti zajedno. Emisije ulaganja svakog milijardera ekvivalentne su gotovo 400 000 godina emisija potrošnje prosječne osobe, ili 2,6 milijuna godina emisija potrošnje nekoga iz najsiromašnijih 50% svijeta.
Privatna bogatstva dostatna za globalnu borbu protiv klimatskih promjena
Gotovo 40% ulaganja analiziranih u Oxfamovom istraživanju bilo je u industrijama koje jako zagađuju okoliš uključujući naftu, rudarstvo, brodarstvo i cementnu industriju. Samo jedan milijarder, Gautam Adani, ima značajna ulaganja u obnovljive izvore energije – koja čine 18% njegovog ukupnog investicijskog portfelja. Tek četvrtina tvrtki u koje su milijarderi ulagali postavilo je ciljeve neto-nultih emisija.
Bogatstvo 2.781 milijardera u svijetu poraslo je na 14,2 trilijuna dolara. Kad bi se do 2030. uložilo u mjere obnovljive energije i energetske učinkovitosti, to bi bogatstvo moglo pokriti cjelokupni jaz u financiranju između onoga što su vlade obećale i onoga što je potrebno da se globalno zagrijavanje održi ispod 1,5°C, prema procjenama Međunarodne agencije za obnovljivu energiju. U prosjeku, investicijski portfelj milijardera gotovo dvostruko više zagađuje okoliš od ulaganja u S&P 500, međutim, da su njihova ulaganja bila u investicijski fond s niskim intenzitetom ugljika, njihove investicijske emisije bile bi trinaest puta niže.
Bogati putuju prljavo
Podaci o prometnim navikama najbogatijih ljudi na planeti su, kažu, jako teško prikupljeni, jer su prilično netransparentni.
Izvješće Oxfama analizira utjecaj superjahti i privatnih mlažnjaka superbogatih i kaže da ta luksuzna putovanja proizvedu više ugljičnog onečišćenja u tjedan dana nego što 1% najsiromašnijih na svijetu emitira u cijelom životu. U protekla da desetljeća udvostručila se kupnja privatnih mlažnjaka, a države im pogoduju. Primjerice, porez na privatnom letu na liniji Pariz-London je tek 2%, u odnosu na 43% poreza za ekonomsku klasu i 23% poreza za business klasu.
Privatnim avionima superbogatih letjelo se tek 184 puta 2023., provevši 425 sata u zraku. Privatni mlažnjaci multimilijunera emitiraju prosječno 2.074 tone CO2, što je jednako emisijama nekoga od 50% najsiromašnijih u periodu od 2.000 godina. Također, broj superjahti udvostručio se od 2000. godine, s oko 150 novogradnji svake godine. Kada su usidrene, zaslužne su za 22% emisija, stoji u izvještaju. Kako se vidi, jahte se koriste više nego zrakoplovi.
Tko koliko onečišćuje
Prema podacima iz 2019. više od 60% superbogatih i 10% bogatih živjelo je u zemljama s visokim dohodkom dok je 76% od 50 multimilijunaša nastanjeno u tim zemljama.
Bogati ljudi koji žive u bogatijim zemljama imali su koristi od gospodarskog rasta koji su te emisije omogućile, a također imaju resurse da se zaštite od negativnih klimatskih učinaka. Međutim, najsiromašnija polovica čovječanstva jedva da je pridonijela desetljećima rasta emisija, a to su ljudi koji su najviše pogođeni klimatskim promjenama. Na primjer, Istočna Afrika kroz povijest nije gotovo nimalo pridonijela globalnim emisijama ugljika, a emisije najsiromašnije zajednice u ovoj regiji su zanemarive.
Ali to je jedna od regija koje su najviše pogođene klimatskim promjenama, a ljudi koji žive u siromaštvu prepušteni su da trpe smrtonosne posljedice. Ekstremni vremenski uvjeti, koji su uzrokovali suše u Etiopiji, Keniji i Somaliji te poplave u Južnom Sudanu, doveli su do toga da se 31,5 milijuna ljudi 2023. godine suoči s akutnom glađu.
“Superbogataši tretiraju naš planet kao svoje privatno igralište. Njihove investicije, privatni zrakoplovi i jahte nisu samo simboli ekscesa, već potiču nejednakost, glad pa čak i smrt”, rekla je Chiara Putaturo, Oxfamova porezna stručnjakinja za EU.
Na temelju svojih nalaza i uoči COP29, Oxfam poziva EU da zabrani ili kazneno oporezuje potrošnju luksuza s velikim ugljičnim otiskom te da koristi poreze na bogatstvo za financiranje borbe za ublažavanje klimatskih promjena.
