Podzemne vode su iznimno osjetljiv resurs koji treba snažno štititi

Autor: Boris Odorčić Objavljeno: 10.07.2024. 🕜 12:00 Lokacija: Zagreb
  • Pećina ispunjena podzemnim vodama (izvornik: Mishainik / Shutterstock, 2024.)

• podzemne vode, podzemlje, pećine
    Izvor: Mishainik / Shutterstock

Za potrebe javne vodoopskrbe u Hrvatskoj se zahvati oko 478 milijuna m3 vode godišnje. Od toga, oko 90% odnosi se na podzemne vode koje su iznimno osjetljiv resurs, osobito kada je riječ o kršu

Za potrebe javne vodoopskrbe u Hrvatskoj se zahvati oko 478 milijuna m3 vode godišnje. Od toga, oko 90% odnosi se na podzemne vode koje su iznimno osjetljiv resurs, osobito kada je riječ o kršu. Svijest o toj ranjivosti ujedno je i prednost Hrvatske koja je prepoznala rizike usmjerivši se na njihovo otklanjanje, odnosno na zaštitu te borbu protiv toga da se suša na površini ne pojavi i u podzemlju. 

Otkad je mjerenja, 2023. bila je najtoplija godina, stoga je diljem svijeta zabilježen velik broj toplinskih valova, poplava, požara, ali i suša. Tijekom proteklih nekoliko godina upravo suše dovele su do rekordno niskih razina važnih europskih rijeka – Dunava, Poa, Rajne i Visle.  Suše su, osim prijetnjama poslovanju mnogih gospodarskih grana, rezultirale ne stašicama i prvim stupnjevima redukcija vode, čak i u nekim dijelovima Hrvatske gdje je bilo zabranjeno zalijevati vrtove ili, primjerice, prati automobile. 

Vlade mnogih članica Europske unije stoga na razne načine nastoje poboljšati otpornost na moguće izazove u vodnom gospodarstvu nastojeći pritom izbjeći rizike od nestašica i problema u opskrbi pitkom vodom, posebice u onim državama koje nisu dovoljno bogate tim resursom. 

 
Obilje vodnih resursa

Kada se govori o vodnom bogatstvu Hrvatske, doista možemo biti mirni po pitanju količine i kakvoće vodnih resursa, kažu u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR). 

Izvor: Jacques Dayan / Shuttestock

 

Prema podacima Eurostata, Hrvatska je s prosječnih 30 000 m3 vode po stanovniku na prvom mjestu u EU-u. Što se tiče podzemnih voda, prema analizama rađenim za potrebe Plana upravljanja vodnim područjima do 2027., procjena količine obnovljivih zaliha podzemnih voda iznosi 22 160 000 000 m3 na godinu.

Aluvijalni vodonosnici u dravskom i savskom bazenu bogati su vodom i predstavljaju glavni vodoopskrbni resurs sjevernog dijela Hrvatske. Što se tiče jadranskog vodnog područja, najveći krški izvori formirani su na rubovima planinskog i jadranskog područja. Riječ je o iznimno velikim ukupnim godišnjim količinama vode. 

"Za potrebe javne vodoopskrbe u Hrvatskoj se zahvati oko 478 milijuna m3 vode godišnje, a od tih količina oko 90% odnosi se na podzemne vode. Osim za javnu vodoopskrbu, podzemne vode koriste se za sve druge oblike korištenja voda, odnosno za tehnološke potrebe, navodnjavanje, balneološke potrebe sport i rekreaciju, prodaju vode na tržištu. Međutim, tada govorimo o znatno manjim količinama u odnosu na zahvaćene vode za potrebe javne vodoopskrbe", ističu. 

 
Arsen u pitkoj vodi

Hrvatska kvalitetom podzemnih voda može biti zadovoljna jer su sva tijela te vode u dobrom stanju, uz nekoliko iznimki, primjerice, prodor slane vode u Istri ili prirodno povećane koncentracije arsena u panonskom dijelu Hrvatske. "Naime, Hrvatska promiče inovativne tehnologije i rješenja za zdravu pitku vodu te smo projektom, razvijenim u okviru hrvatske znanstvene zajednice, uspjeli ukloniti arsen koji se prirodno nalazi u tlu i koji utječe na kakvoću pitke vode u panonskom dijelu  Hrvatske. Kako se arsen nalazi u široj istočnoeuropskoj regiji, Hrvatska je spremna ovu inovaciju podijeliti s drugim zemljama koje se susreću s ovim fenomenom", navode u MINGOR-u. 

Izvor: Mikael Kristenson/Unsplash

Kako bi se zaštitile podzemne vode, uključujući geotermalne i mineralne, u hrvatsko zakonodavstvo u cijelosti je prenijeta Okvirna direktiva o vodama i Direktiva o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja i pogoršanja stanja. "Krajnji cilj Okvirne direktive o vodama te Direktive o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja i pogoršanja stanja je postići i održati najmanje dobro stanje podzemnih voda na cjelokupnom teritoriju države provođenjem programa mjera, prema Planovima upravljanja vodnim područjima", ističu u MINGOR-u. 

U skladu sa Zakonom o vodama, u okviru nacionalnog programa monitoringa kvalitete podzemnih voda, praćenje kakvoće provodi Institut za vode ‘Josip Juraj Strossmayer’. 

Na jadranskom vodnom području nacionalni monitoring kvalitete podzemnih voda uspostavljen je osamdesetih godina prošlog stoljeća, na zagrebačkom vodonosniku od 2000., a u ostatku dunavskog vodnog područja od 2007. Kvalitetu vode za ljudsku potrošnju na vodocrpilištima provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo, sukladno propisima o vodi za ljudsku potrošnju. 

 
Suše kao opasnost

Suša, dodaju u MINGOR-u, može imati značajan utjecaj na podzemne vode, posebice u područjima koja su već pod pritiskom zbog čestih sušnih razdoblja ili intenzivnog korištenja vodnih resursa. 

"Hrvatska, kao i svijet, suočava se s izazovima očuvanja podzemnih voda, osobito u kontekstu klimatskih promjena. Suša može potaknuti povećano crpljenje podzemnih voda kako bi se nadoknadili nedostaci u površinskim izvorima, što može dovesti do prekomjernog iscrpljivanja podzemnih rezervi odnosno smanjenje razine podzemnih voda i izazivanja problema poput slane intruzije i neravnoteže i propadanja ekosustava povezanih s podzemnim vodama. Upravljanje i očuvanje podzemnih voda postaje sve važnije u kontekstu promjenjivih klimatskih uvjeta, a kako bi se osigurala dugoročna održivost vodnih resursa", navode u Ministarstvu. 

Kao što je i ranije naglašeno, dugotrajne suše mogu imati ozbiljne posljedice na podzemne vode, stanovništvo i okoliš, zbog smanjenja njihovih rezervi i snižavanja njihovih razina. To pak može dovesti do smanjenja dostupnosti vode za sve potrebe te, što je najvažnije, za javnu vodoopskrbu. 

Također, salinizacija tla znači smanjenja kvalitete istoga za potrebe poljoprivredne proizvodnje. Jednako tako, značajne posljedice mogu se odraziti na bioraznolikost i o vodi ovisnih ekosustava. 

 
Za intervencije - monitoring

Način borbe protiv negativnih posljedica, tvrde u MINGOR-u je učinkovito upravljanje vodnim resursima. To znači osiguranje dobrog monitoringa njihove kvalitete i kvantitete, kao i potrebne mjere u područjima gdje je došlo do pogoršanja stanja, da se može intervenirati.

Izvor: Oleksandr Sushko/Unsplash

Jedan od alata za borbu protiv negativnih posljedica suše je i edukacija stanovništva o njezinim učincima i podizanje svijesti o važnosti očuvanja vodnih resursa, što može potaknuti ljude na učinkovitije korištenje vode.

Također, poboljšanje poljoprivrednih praksi odnosno korištenje tehnika poput navodnjavanja 'kap po kap' ili drugih sustava za navodnjavanje koji koriste manje vode može pomoći u očuvanju vodnih resursa tijekom sušnih razdoblja.

U svibnju 2021. godine je europski donesen akcijski plan za postizanje nulte stope onečišćenja zraka,vode i tla.

Na razini EU-a je u tijeku rasprava o Direktivi kojom se mijenja Okvirna direktiva o vodama, Direktiva o podze-mnim vodama i Direktiva o standardu kakvoće okoliša, kako bi se obuhvatile nove onečišćujuće tvari u vodama, uključujući podzemne.

"Zaštita podzemnih voda mora biti apsolutni prioritet da bi buduće generacije imale pitku vodu dobre kvalitete, kao mi danas", zaključuju u MINGOR-u. 

Tekst je izvorno objavljen u časopisu EGE 2/2024. na koji se možete pretplatiti OVDJE

 

TAGOVI