Kako danas posluje brodska punionica stlačenog prirodnog plina

Autor: N. Domazet Objavljeno: 15.12.2024. 🕜 10:00 Lokacija: Zagreb
  • CNG punionica Brod plina, 2024.
    Izvor: Brod-plin

Tri godine od otvaranja jedine SPP (CNG) punionice na autocesti A3 količine isporučenog plina sve su veće a i lokalno se stvara baza za rast potrošnje plina u prometu

Slavonski distributer plina Brod-plin 2021. godine u rad je pustio punionicu na stlačeni prirodni plin (CNG/SPP). Bio je to tada peti takav objekt u Hrvatskoj i jedini na autocesti A3 Zagreb-Beograd, najfrekventnijoj hrvatskoj prometnici kojom prolazi 19% teretnog prometa. Taj energetski objekt nalazi se na približno jednakoj udaljenosti od važnih gradova regije Zagreba, Beograda, Sarajeva i Pečuha.

CNG punionica u Slavonskom Brodu je kontejnerskog tipa sa ugrađena dva agregata za punjenje stlačenog plina u vozila - jedan za automobile i jedan za autobuse i kamione. Punionica stlačenog prirodnog plina za vozila će prirodni plin u plinovitom stanju tlačiti na tlak od 250 bara pri 15 °C, a koji se koristi za pogon motornih vozila (automobili, autobusi, kamioni).  Također, riječ je o jedinoj hrvatskoj bezposadnoj, samoposlužnoj punionici, opremljenoj automatiziranom naplatom uz korištenje POS uređaja, koji prima velik broj pre-paid i kartica komercijalnih banaka. 

 
Početnički izazovi

 

U cijelu investiciju uloženo je ondašnjih 4,3 mil. kn. Pošto su sada prošle neke godine zanimalo nas je kako radi ta punionica, koja u startu nije baš imala sreće, jer se suočila s ogromnim rastom cijene energenta. Nakon polugodišnjeg rada dogodila se destabilizacija plinskog tržišta 2022. godine. Enormno visoka cijena prirodnog plina na tržištu rezultirala je privremenim zatvaranjem punionice. 

Početkom proljeća 2023. godine i relativnom stabilizacijom cijena prirodnog plina pokrenuta je revitalizacija i otvaranje punionice, čije isporučene količine od tada rastu, sa prosječno više od 300 transakcija mjesečno i kontinuirano rastućim količinama goriva. 

Za razliku od Hrvatske, koja na stlačeni prirodni plin u prometu već godinama gleda kao na neželjeno dijete, Srbija je tu puno živahnija, a i u BiH se čini da ima pomaka tako da se diversifikacija poslovanja Brod-plina pokazala dobrom odlukom. 

Promjena voznog parka sredstvima Fonda

 

Investicija je od samog početka bila izazov. Kako do tada nismo imali priliku upoznati način funkcioniranja „self service“ usluge, morali smo se osloniti na iskustva iz zapadne Europe. Tijekom izgradnje u hodu smo rješavali mnoge nepoznanice koje smo uz veliki trud svladali. Najveći izazov je bilo kako spojiti u jedno bankarski sektor naplate s radom strojarske opreme. Najbolji potez je upravo odluka da bude „self-service“, jer smo dobili mogućnost rada objekta 365 dana u godini, a samim rješenjima tehničke zaštite i nadzora objekta upravljanje i nadzor s udaljene pozicije.“, rekao nam je Krešimir Marijanović iz Brod-plina. 

Paralelno s realizacijom punionice, tvrtka Brod-plin je započela tranziciju svog voznog parka. Zahvaljujući sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku tranziciju 2020. nabavljena su vozila na SPP, njih ukupno 11. Nabavkom tih vozila Brod-plin je smanjio troškove goriva za 17,2% a emisije ugljičnog dioksida za čak 23,8%. 

Izvor: Brod plin
 
Lokalni prijevoznik koristi SPP

 

Također, nekoliko slavonskobrodskih tvrtki djelomično je mijenjalo vozni park. Osim jedne privatne inženjerske tvrtke koja ima tri vozila na SPP, slavonskobrodski koncesionar gradskog prijevoza putnika ima flotu autobusa marke Mercedes Benz Citaro, s kapacitetom spremnika 150 kg SPP-a. Idući korak u razvoju punionice je upravo započeta gradnja sunčane elektrane na krovu punionice. Dio proizvedene energije koristit će se za rad punionice, a ostatak planiraju ponuditi tržištu. Potencijalno se razmišlja o izgradnji e-punjača u sklopu punionice.

„Sama primjena SPP-a u Republici Hrvatskoj je slabije zastupljena u odnosu na europske zemlje i zemlje regije nudi mogućnost za druge alternativne prilike koje definitivno ne smijemo propustiti. Pri tome prvenstvno mislim na bioplin i u konačnici vodik. Samo je potrebno slijediti Skandinavce i ostale naprednih zemalja Europske unije. Stvaranjem regulative za bioplin otvara se prostor i smjer za dekarbonizaciju i zelenu tranziciju.“, zaključuje Marijanović. 

 

 

TAGOVI