Za potrebe postizanja nacionalnih i europskih klimatskih ciljeva biti će potrebno pronaći odgovarajući način zbrinjavanja ugljikovoga dioksida u procesima za industrije, čiji proizvodni procesi ne mogu na drugačije načine postići emisijske ciljeve. Poseban izazov prilikom smanjenje emisija CO2 ima cementna industrija čiji proizvodni proces oslobađa velike količine tog stakleničkog plina, no tu su i HEP-ova energetska postrojenja koja koriste fosilne izvore. Rješenje za industriju ima izuzetno agilna Agencija za ugljikovodike, s inovativnim projektom trajnog zbrinjavanja ugljikovog dioksida u podzemnim strukturama u Slavoniji, koristeći geotermalnu energiju, što projekt čini posve zelenim.
Naime, jedan od načina za smanjenje emisija ugljikova dioksida je i njegovo hvatanje na mjestu nastanka te skladištenje u geološkim strukturama pogodnim za njegovo zbrinjavanje.
S obzirom na velik broj podataka prikupljen tijekom desetljeća istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na kopnu i u jadranskom podmorju, a prateći globalne trendove, izrađena studija pokazala je značajan potencijal geološkog skladištenja ugljikovog dioksida u iscrpljenim eksploatacijskim poljima ugljikovodika, ali i u dubokim slanim akviferima.
Zeleni projekt Agencije za ugljikovodike
Agencija za ugljikovodike (AZU) intenzivno radi na promoviranju i aktivaciji projekta vezanih uz mogućnost praktične primjene tehnologije hvatanja i trajnog zbrinjavanja ugljikova dioksida (engl. Carbon Capture and Storage, CCS) za koje je napravljena Studija mogućnosti primjene tehnologije prikupljanja i trajnog zbrinjavanja CO2 u RH, koja bi trebala biti temelj za izvođenjem pilot projekta.
Zbrinjavanje CO2 u geološkim strukturama jedan je od ključnih elemenata energetske strategije, jer se pokazalo kao ključna karika u smanjenju njegovih emisija u atmosferu. Agencija također radi na integriranom planiranju ovih zahtjevnih projekata, čiji cilj je dati prijedlog novog zakonodavnog okvira koji bi objedinio transport, distribuciju i trajno zbrinjavanje ugljika u geološkim strukturama, a uz analizu mogućnosti korištenja postojeće cjevovodne infrastrukture.
Vjerojatno najizazovnijom za zadovoljavanje emisijskih ciljeva pokazuje se cementna industrija, koja ne može jednostavno zamijeniti fosilna goriva onima „zelenima“. Kod proizvodnje cementa nastaju emisije stakleničkih plinova zbog različitih dijelova proizvodnog procesa, no osnovna emisija proizlazi iz potrebe da se razdvoji vapnenac na kalcijev oksid, kako bi reagirao sa silicijevim, aluminijevim ili željezovim oksidima iz gline, te kako bi nastali minerali cementa odnosno cementni klinker, koji se onda uz dodatak gipsa melje u cement. Zato se vapnenac s glinom zagrijava iznad 1.400 stupnjeva, pri čemu dolazi do oslobađanja kalcijeva oksida, ali i ugljičnog dioksida iz vapnenca (CaCO3).
Prilikom proizvodnje jedne tone klinkera nastaje 750 – 900 kilograma ugljičnog dioksida. Pri tome 40 posto emisije generira se iz goriva, a 60 posto nastaje kemijskim procesima - pretvorbom kalcijeva karbonata u kalcijev oksid.
Cementna industrija nema alternative
U proizvodnji cementa emisije su već značajno srezane smanjenjem udjela klinkera u cementu, uvođenjem mineralnih dodataka, stalnim poboljšanjima energetske učinkovitosti, usvajanjem goriva s niskim udjelom ugljika, poboljšanjima učinkovitosti materijala i uvođenjem inovativnih tehnologija – prije svega tehnologijom hvatanja ugljičnog dioksida. Projekt CO₂NTESSA koji provodi NEXE podrazumijeva modifikaciju procesa proizvodnje klinkera na bazi Oxyfuel tehnologije druge generacije, a u tijeku je izrada cjelovitog tehničko-tehnološkog rješenja postrojenja. Očekivani efekti realizacije projekta CO₂NTESSA su uvođenje nove tehnologije u cilju održive i troškovno učinkovite te CO₂ neutralne proizvodnje cementa i provodi se u sinergiji s AZU-ovim projektom GT-CCS, doznajemo u Upravi te tvrtke.
Inovativni projekt Trajnog zbrinjavanja ugljikovog dioksida u podzemnim strukturama koristeći geotermalnu energiju (Geothermal Carbon Capture Storage Paroject – GT CCS), koji je pokrenuo AZU, ima za cilj olakšati transport i trajno skladištenje CO2 iz industrijskih izvora, posebice tvornica cementa smještenih uz granicu Hrvatske i Mađarske te pri tome kao izvor energije potrebne za trajno zbrinjavanje koristiti geotermalnu energiju. Na taj način projektom se u potpunosti izbjegavaju štetne emisije jer se kao energent koristi obnovljivi izvor energije, odnosno geotermalna energija, koja predstavlja stabilan kontinuiran izvor energije budući da predstavlja bazni obnovljivi izvor energije.
U podzemno skladište zbrinule bi se emisije CO2 iz različitih emitera, prvenstveno tvornica cementa te bi se transportirali cjevovodima do podzemnog skladišta Bockovac u Osječko-baranjskoj županiji.
Procijenjeni kapacitet tog trajnog skladištenja iznosi približno 15,77 milijuna tona u razdoblju od 25 godina, što značajno pridonosi smanjenju emisija iz cementne industrije. Daljnjom karakterizacijom ležišta te sukladno novim podacima dobivenim iz istražnih geotermalnih bušotina pretpostavka je mogućnost proširenja kapaciteta skladišta na 25 milijuna tona.
Velik broj potencijalnih korisnika pa i preko granice
Potrebe korisnika su velike - u krugu od 30 km od lokacije nalaze se tvornice Cementa Nexe u Našicama (s godišnja emisijom 850 000 CO2) i Duna Drava Cement Kft u Beremendu u Mađarskoj (godišnja emisija 800 000 CO2). Kao eventualni budući korisnici, u krugu od 50 km, nalaze se još i HEP-ovo postrojenje TE-TO Osijek (godišnja emisija 70 000 CO2) te potencijalna plinska termoelektrana Crodux Energetike Slavonski Brod, s očekivanom godišnjom emisijom 400 000 CO2. Vrijednost GT CCS projekta je 400 milijuna eura.
S obzirom da se na postrojenju za utiskivanje očekuju značajne potrebe za električnom energijom, projekt uključuje i izradu bušotina za pridobivanje geotermalne vode (167°C) i izgradnju energane koja bi pokrivala energetske potrebe projekta. Na taj način funkcioniranje podzemnog skladišta CO2 bilo potpuno lišeno štetnih emisija CO2. Ova je inicijativa ključna za postizanje klimatskih ciljeva EU smanjenjem emisija stakleničkih plinova.
Projekt je podijeljen u tri faze. U prvoj, AZU je iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti dodijeljeno 5,3 milijuna eura za izradu studija. Radi se na Atlasu geoloških struktura i pripremi okolišnih i prostorno-planskih dokumenata, određivanju lokacije s mogućim skladišnim kapacitetima te omogućavanju razvoja projekta trajnog zbrinjavanja ugljikova dioksida. „U tijeku je javna nabava za izradu Atlasa geoloških struktura, a geološko-geofizički tim Agencije za ugljikovodike intenzivno radi na interpretaciji šireg područja Bockovac kako bi se što bolje definirao potencijal te odabrale najbolje lokacije za istražne bušotine. Istovremeno, radi se na pripremi dokumentacije za nabavu Integrirane studije o mogućnostima trajnog zbrinjavanja na lokaciji Bockovac – preFEED studija.“, kažu nam u AZU-u.
U drugoj fazi u planu je izrada dvije istražne bušotine kako bi se odredile karakteristike geotermalnog ležišta te izrada projektne dokumentacije, ishođenje lokacijske dozvole, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, uređenje bušotinskog radnog prostora (BRP) i lagune za proizvodno ispitivanje, te izradu kanala istražne geotermalne bušotine, njeno opremanje i ispitivanje. Nakon potvrde o prikladnosti geološke strukture za trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida, započela bi izrada projektne dokumentacije, ishođenje dozvola te potom i sama izgradnja transportne infrastrukture, odnosno mreže cjevovoda kojim bi se ugljikov dioksid dopremao od emitera do same lokacije podzemnog skladišta.
Geotermalna energija kao zeleno rješenje
Kako emiteri imaju različite količine i sastave emitiranih stakleničkih plinova, tako su primorani koristiti različite tehnologije hvatanja. U konačnici, sastav fluida koji se transportira do podzemnog skladišta može varirati, te je na samoj lokaciji predviđeno postrojenje za obradu, ukapljivanje i utiskivanje ugljikova dioksida u ležište, a izrada projektne dokumentacije, ishođenje dozvola i izgradnja skladišnog kompleksa planirana je u trećoj fazi GT CCS projekta.
Planirano postrojenje skladišnog kompleksa zahtjeva značajnu potrošnju energije za rad kompresora i pumpi. S obzirom da se odabrana lokacija nalazi u dravskoj depresiji koju karakterizira visoki geotermalni gradijent, planirana je izrada geotermalnih bušotina i energane koja bi zadovoljila energetske zahtjeve skladišnog postrojenja. Cilj je u ovoj fazi izraditi proizvodno utisni par bušotina te geotermalnu elektranu. Korištenjem geotermalne vode kao obnovljivog izvora energije, projekt GT CCS bio bi u potpunosti net-zero projekt.
Projekt GT CCS uvršten je na EU listu projekata od zajedničkog interesa (PCI lista), na čijoj šestoj iteraciji je 14 projekata usmjereno na transport i skladištenje CO2, odražavajući predanost EU-a unaprjeđenju tehnologija za hvatanje i skladištenje ugljika (CCS) a među njima je upravo i hrvatski projekt GT CCS. Naime, uvrštenje projekta na PCI listu omogućuje lakši pristup EU sredstvima za realizaciju projekata.
