Termoelektrane i hidroelektrane u Sjevernoj Makedoniji stare su pola stoljeća, što otežava njihov normalan rad. Najveća od njih, REK Bitola, iz koje se veći dio zemlje opskrbljuje električnom energijom, izgrađena je početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća. Proizvodnja u prvom od njezina tri bloka započela je 1980., dok je izgradnja posljednjeg završena 1988. godine. Druga po snazi, TE Oslomej, potječe iz 1980. godine. Obje termoelektrane rade na ugljen. Najstarija elektrana je TE Negotino, radi na mazut i potječe iz 1978. godine.
Profesor s Fakulteta elektrotehnike i informacijskih tehnologija Vangel Fuštić napominje da bi bilo dobro provesti revitalizaciju postojećih hidroelektrana. "Hidroelektrane treba revitalizirati jer je nakon što je prošlo više od 20 godina potrebna revitalizacija opreme: turbina, generatora i vodozahvata. Uz to, za termoelektrane imamo vrlo male rezerve ugljena još ćemo vrlo kratko moći koristiti kapacitete koje imamo u REK Bitola, iako nam je ta energija trenutačno vrlo važna kao bazna jer imamo veliku eksploziju sunčanih elektrana, za koje je, iako su dobrodošle, nužno ostvariti energetsku ravnotežu tzv. baznom energijom," naglašava on.
No, profesor Tehničkog fakulteta u Bitoli Dejan Trajkovski smatra da se postojeće termoelektrane ne mogu osuvremeniti. "One se moraju ugasiti i zamijeniti obnovljivim izvorima. Ipak bi se postojeće termoelektrane, odnosno njihovi parni blokovi, mogli pregraditi na plinske termoelektrane i na taj bi se način njihova otpadna toplina mogla koristiti za proizvodnju električne energije, što bi povećalo njihov stupanj djelovanja. To bi bio najbrži način da postanemo neovisni," kaže on.
Stručnjaci: treba početi graditi dugonajavljivane projekte Čebren i Vardarska dolina
Član Udruženja energetičara Sjeverne Makedonije Konstantin Dimitrov predlaže da se zemlja usmjeri na izgradnju novih energetskih kapaciteta. "Krajnje je vrijeme da počnemo graditi akumulacijske hidroelektrane. Hoće li to biti uz Crnu rijeku, tzv. projekt Čebren s četiri ili pet kaskadnih elektrana ili pak Vardarska dolina, gdje će se energija proizvoditi u protočnim hidroelektranama? Sve to netko treba htjeti i za to treba novac. Energetski projekti od trenutka kada krenu traju dugo," napominje.
Akumulacijske hidroelektrane još su starije. Primjerice, HE Vrutok je iz 1957., HE Globočica iz 1965., HE Špilje iz 1969., a HE Kozjak iz 2004. godine. Najnovijeg datuma je HE Sveta Petka iz 2012. godine.
"Akumulacijske hidroelektrane bit će od velike važnosti, baš kao a i reverzibilne elektrane, ali i mogućnost pohrane u baterijskim sustavima za onu proizvodnju koju trenutačno imamo iz sunčanih elektrana,“ kaže prof Fuštić.
U što god država uloži u budućnosti, neće pogriješiti, smatra pak prof. Trajkovski i nastavlja: "Ali, važno je da to sami utvrdimo i ne prepustimo taj vrlo profitabilan i monopolistički posao domaćim i stranim privatnim tvrtkama. Prvi i najvažniji zadatak bila bi izgradnja reverzibilne hidroelektrane. To je najhitnije pitanje koje Makedonija treba riješiti."
Sjeverna Makedonija do 2030. mora zatvoriti sve termoelektrane na ugljen
Prema obvezama koje je preuzela 2021. godine, Sjeverna Makedonija mora zatvoriti prvi blok REK Bitola do 2026., a sve termoelektrane na ugljen do 2030., dodaje prof. Trajkovski. Prema njegovim riječima, budućnost zemlje leži u obnovljivim izvorima energije i nastavlja: "Tu je mnogo napravljeno s izgradnjom privatnih sunčanih elektrana, a i nekih vjetroelektrana. One same po sebi nisu dovoljne jer ćemo bez mogućnosti pohrane energije nastaviti biti uvoznici energije. Prema podacima Nacionalnog operatora tržišta električne energije (MEMO), u posljednjih se nekoliko mjeseci u prosjeku samo 40% bruto potrošnje pokrivalo domaćom proizvodnjom. Ostatak je bio ili od privatnih proizvođača električne energije u Makedoniji ili iz uvoza. I to se mora promijeniti."
Fokus države treba biti na ulaganjima u nove obnovljive izvore
Makedonska državna elektroenergetska tvrtka ESM napominje da će u nadolazećem razdoblju kontinuirano raditi na revitalizaciji postojećih kapaciteta i ustrajati u zahtjevima za kvalitetno izvedenim remontima u iščekivanju sljedeće sezone grijanja 2025./2026., osobito u TE Oslomej i TE Bitola. Kada je riječ o novim ulaganjima, u tvrtki ističu da je fokus na novim obnovljivim izvorima.
Pri imenovanju nove uprave ESM-a naglašeno je kako su kapaciteti zatečeni u lošem stanju, posebice spomenuti TE Bitola i TE Oslomej, ali i da su ostale bez rezervi ugljena. Alarmantno stanje utvrđeno je i u postojećim rudnicima ugljena u sklopu REK Bitola zbog iskopavanja koja se provode bez rudarskog projekta.
