Tijekom studenog 2010. godine proveli smo kratku anketu među ovlaštenim inženjerima strojarstva i arhitektima koji se bave projektantskom djelatnošću. Zanimalo nas je da iz prve ruke doznamo kakvo je stanje u toj djelatnosti, koliko i na koje sve načine struka trpi zbog (produljene!) gospodarske krize te u čemu vide rješenje svojih problema. Iako smo pitanja uputili na gotovo 20 renomiranih projektanata, inženjera strojarstva i arhitekata, odazvalo se ih manje od polovice.
Na sudjelovanju u anketi zahvaljujemo stoga sljedećim projektantima:
- Zoranu BOŠEVSKOM, dipl. ing. iz Arhitektonskog studija BF iz Zagreba
- Slavku MAMIĆU, dipl. ing. iz tvrtke SM Inženjering iz Zagreba
- Krešimiru PEĆARU, dipl. ing. iz tvrtke Hidroenerga iz Osijeka
- Tihomiru RENGELU, dipl. ing. iz tvrtke DHT Projekt iz Zagreba
- Jadranku STILINOVIĆU, dipl. ing. iz tvrtke Mašinoprojekt iz Zagreba
- Dragici ŠILOVIĆ, dipl. ing. iz tvrtke Šilović iz Osijeka.
Uz to zahvaljujemo i još jednom renomiranom zagrebačkom arhitektu, vlasniku arhitektonskog studija koji je želio ostati anoniman.
Ovo su odgovori koje smo dobili.
Kakvo je vaše trenutačno stanje u vezi s dobivanjem novih poslova, odnosno projekata?
Gosp. Boševski: ‘Trenutno stanje je da se neki obimniji projektantski poslovi sada ne mogu ugovoriti ili su vezani uz faze u kojima investitori nisu sigurni u kompletiranje projekta pa ih ne ugovaraju do kraja. Relativno je malo investitora koji naručuju da bi gradili.’
Gosp. Mamić: ‘Bez obzira na stanje u državi, imamoza sada dovoljno posla za sljedeća 4 mjeseca.’
Gosp. Pećar: ‘Tvrtka trenutno preživljava zahvaljujući “starim zalihama” koje se ubrzano crpe. Ovo je posljedično uglavnom ne toliko iz razloga što se nema posla, već što se odrađeni poslovi već dulje vrijeme ne mogu naplatiti te se gomilaju dugovanja. Čak su i stari, pouzdani poslovni partneri zakazali u tom dijelu jer se i sami nose s problemom vlastitih nenaplaćenih potraživanja te je na ovaj način zatvoren krug neplaćanja.’
Gosp. Rengel: ‘Vrlo nezahvalno, naime opseg poslova koji se nude na tržištu se izuzetno smanjio te je vrlo teško ugovoriti novi posao, a i prilikom ugovaranja cijene po kojima se poslovi ugovore su vrlo niske, pa čak do 80% niže od cijene Komore.’
Gosp. Stilinović: ‘Mašinoprojekt u pravilu ugovara poslove u postupku javne nabave temeljem Zakona o javnoj nabavi. U 2009. godini u tu je svrhu ponuđeno 168 poslova od kojih je ugovoreno 36, što znači više od 20%. U 2010. godini (do 8.studenog) odaslane su 143 ponude o kojih je prihvaćeno 15, dakle otprilike 10%. Ugovoreni iznos je samo 40% iznosa ugovorenog temeljem prihvaćenih ponuda 2009. Navedeni rezultat je direktno vezan uz pad cijena daleko ispod propisanih Pravilnikom o cijenama usluga Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu koji je na snazi
i nakon razdvajanja inženjerskih komora.’
Gđa. Šilović: ‘Stanje je zadovoljavajuće. Manje je upita u odnosu na prošlu godinu, ali imamo dovoljnoposla.’
Anonimni odgovor: ‘Naše poslovanje se u odnosu na prijašnje godine drastično smanjilo. Promet nam je pao na cca. 25% prosječnog prometa, računamo li zadnjih 10 godina. Za nove poslove se teško izborimo te su to poslovi puno manjeg obima od onih na kakve smo navikli.’
Uspijevate li naplatiti dovršene i isporučene projekte i koji su rokovi plaćanja?
Gosp. Boševski: ‘Ne uspijevamo sve naplatiti, neka plaćanja se rastežu već tri godine. Neka potraživanja smo utužili, neka se spremamo tužiti. Novi rokovi plaćanja su između 45 i 60 dana, a Grad Zagreb plaća u roku od 120 dana.’
Gosp. Mamić: ‘Uspijevamo naplatiti, ali u produženom roku i do šest mjeseci.’
Gosp. Pećar: ‘Rokova plaćanja nema. Naša najstarija potraživanja su trenutno iz travnja 2009, a generalni kolaps s plaćanjem je vidljivo počeo početkom 2010. godine.’
Gosp. Rengel: ‘Dovršene poslove naplaćujemo od situacije do situacije, no većina ispostavljenih faktura se naplaćuje vrlo teško (izgovor je nemanje sredstava), dok su rokovi plaćanja i po 3 - 9 mjeseci.’
Gosp. Stilinović: ‘Rokovi plaćanja su definirani u dokumentima za nadmetanje i uz određene iznimke se poštuju. Važno je napomenuti da su najčešće dulji od 45 dana u kojem smo roku obvezni uplatiti iskazani iznos poreza na dodanu vrijednost u Državni proračun. U suprotnom se ne izdaje potvrda o uredno podmirenim obvezama koja je obvezni prilog svake dokumentacije za nadmetanje.’
Gđa. Šilović: ‘Osjeća se nelikvidnost i nedostatak novca na tržištu. Ni prije nismo sve poslove mogli naplatiti odmah. Uvijek je bilo onih koji svoje obveze izvršavaju u roku i onih koje morate više puta zvati. Sve ovisi s kime radite. Kod stupanja u posao odmah znate kako će i teći naplata.’
Anonimni odgovor: ‘U zadnjoj poslovnoj godini smo uspjeli naplatiti sva naša potraživanja, u prihvatljivim rokovima, 15 - 60 dana, osim dva projekta koji su uredno isporučeni, po njima je izvedena građevina, privedena namjeni i ishođena je uporabna dozvola. Međutim, uspjeli smo naplatiti samo predujam od cca. 30%. Investitor je jednostrano bez pravog razloga s naše strane (svoje smo obaveze izvršili u skladu s dogovorom i na vrijeme) odbio izvršiti svoju obavezu plaćanja naručene projektantske usluge do kraja. Time je svoj poduzetnički rizik (otvaranje prodajnog mjesta u sklopu trgovačkog centra u vrijeme početka gospodarske krize) prevalio na nas. Sudski postupak naplate putem tužbe u sadašnjoj situaciji nam ne odgovara, prisiljeni smo otpisati dug jer već vodimo jedan sudski postupak utjerivanja duga koji nam za sada predstavlja trošak te se trenutno ne možemo dodatno opterećivati troškovima.’
S obzirom na probleme, razmišljate li o smanjivanju opsega poslovanja ili čak o radikalnijim mjerama (npr. smanjivanje plaća i broja djelatnika, stavljanje u mirovanje ili zatvaranje djelatnosti) ili ste već proveli neke od tih mjera štednje?
Gosp. Boševski: ‘Razmišljamo o smanjenju obima poslovanja ako ne ugovorimo nove poslove.’
Gosp. Mamić: ‘Nemamo namjeru smanjiti opseg poslova. Broj djelatnika ostaje isti. Što se tiče plaća, one su promjenjiva kategorija, ovisno o učinku u toku jednog mjeseca.’
Gosp. Pećar: ‘Trenutno imamo nenaplaćeno gotovo jednu godinu života tvrtke. Ipak, zahvaljujući malom, fleksibilnom radnom pogonu te provedenim mjerama štednje (kao što su radikalno smanjivanje plaća direktora, zaposlenika i drugih troškova poslovanja) još uvijek uspijevamo održati redovni opseg poslovanja te uredno plaćanje svih obveza (doprinosi, porezi itd). Ne smijemo si dozvoliti neplaćanje doprinosa i drugih davanja državi jer često tražimo posao preko javnih natječaja, a uredno ispunjavanje državnih obveza je jedan od prvih uvjeta takvih natječaja. Općenito gledajući, projektantska je djelatnost, kao i cjelokupno graditeljstvo, na koljenima te su mnoge tvrtke doslovno došle pred zatvaranje, a neke u Osijeku su već i zatvorene. Govoreći iz perspektive Slavonije i Baranje, situacija je još i lošija jer trenutno nema novih velikih investicija a i ono malo što se pojavi, obično dolazi s projektnim rješenjima iz Zagreba. Opseg narudžbi i poslovanja je u 2009. godini bio 25% niži nego u 2008. godini, a ova je godina još 25% slabija te su prihodi tvrtke u posljednje dvije godine pali na 30% onih iz 2008. godine jer se i cijena projektiranja gotovo prepolovila te je na tržištu posvemašnji nered - projekti se nude po neodrživim cijenama samo da se preživi, što dugoročno nije dobra politika struke. Naša trenutna zaposlenost je na vrlo visokoj razini i vrlo smo optimistični za oporavak u sljedećem srednjoročnom razdoblju do dvije godine. Primjećuje se buđenje investicija, na žalost gotovo isključivo u sektoru hidrotehnike gdje država preko Hrvatskih voda i komunalnih poduzeća ima veliki broj projekata u pripremi. Ovo iz razloga spremnosti projekata za pristupne fondove Europske unije iz kojih se nadamo iscrpsti što više ponuđenih sredstava. Stanogradnja se nakon strahovitog pada također budi iz pepela, iako vrlo polako te se nadamo da su ovo prvi pozitivni vjetrovi nakon dugotrajnog zatišja u sektoru graditeljstva.’
Gosp. Rengel: ‘Mjere smo već proveli, jedino što nam još preostaje je smanjivanje broja djelatnika.’
Gosp. Stilinović: ‘Projektanti se stvaraju godinama, a gube u trenutku. Vrlo se rijetko projektanti zapošljavaju na određeno vrijeme što u određenim situacijama, kao što je „gospodarska kriza“ spomenuta u upitu, olakšava raskid radnog odnosa. S druge strane, većina je projektnih organizacija, pa tako i Mašinoprojekt, na samostalnom financiranju i nije oslonjena na proizvodnju ili trgovinu, odnosno izvođenje radova. Smanjivanje plaće ima smisla samo kratkoročno i to ukoliko se vidi izlaz iz tunela. U suprotnom je neumitna erozija tvrtke u kadrovskom smislu, a to istovremeno znači smanjenje opsega poslovanja. Usprkos tome, a zbog činjenice navedene u mojem prvom odgovoru, i Mašinoprojekt je morao pribjeći smanjivanju plaća i kadrovskih potencijala.’
Gđa. Šilović: ‘Ne razmišljamo o smanjivanju opsega poslova i štednji. Sve ostaje kao i prije.’
Anonimni odgovor: ‘Još 2008. godine, kada se o svjetskoj gospodarskoj krizi počelo tek govoriti u SAD-u, poduzeli smo mjere smanjivanja troškova poslovanja. Racionalizirali smo troškove dobavljača i vlastite troškove izrade projekata. U to vrijeme je još vladala velika potražnja za arhitektima, no na mjesta naših zaposlenika koji su sreću tražili u drugim arhitektonskim uredima nismo zapošljavali nove. U 2009. godini smo reducirali plaće prilikom uvođenja tzv. kriznog poreza. Za prijevoz koristimo najmanji auto. Otkazali smo sve suvišne brojeve telefona, pretplate i sl.’
Što bi, po vašem mišljenju, trebalo napraviti za poboljšanje trenutačnog stanja u cijeloj projektantskoj djelatnosti?
Gosp. Boševski: ‘Ukoliko projektiranje ne bude postalo izvozna usluga, neće biti dobro. Potrebna je podrška Hrvatske gospodarske komore u konkretnim okolnostima, a ne deklarativno. Jače tvrtke moraju se javiti na međunarodne tendere i voditi sa sobom projektante. Projektanti se moraju javljati na međunarodne natječaje da bi dobili dojam koliko zaista vrijede kako ne bi živjeli u iluziji.’
Gosp. Mamić: ‘Po mom mišljenju, Komora bi trebala imati aktivniju ulogu u smislu angažmana na izradi cjenika usluga Razreda strojarstva, Kodeksa Razreda strojarstva, Evidencije realiziranih projekata i poticanja mjerodavnih da donesu propis koji izdavanje građevinske dozvole uvjetuje plaćanjem svih projektanata.’
Gosp. Pećar: ‘Kao zaštitu projektantske struke u Hrvatskoj, pri čemu mislim na sve struke u graditeljstvu, nužno je i hitno potrebno uvesti sljedeće mjere: 1. poštivati zakone pravne države, države u kojoj je normalno nekome platiti za učinjenu traženu uslugu 2. ako već ne možemo apelirati na savjest pojedinaca ili društva, ista se može potaknuti na način da se kao uvjet za dobijanje lokacijske, građevinske i uporabne dozvole, nadležnom tijelu graditeljstva predoči dokaz o plaćenoj projektnoj dokumentaciji 3. da se hitno isprave katastrofalni i propusti Zakona o javnoj nabavi, gdje je najniža cijena, a ne kvaliteta i stručnost, realni kriterij za dobijanje posla.’
Gosp. Rengel: ‘Treba uvesti red u plaćanje ispostavljenih faktura te omogućiti povoljnije uvjete realizacije investicija.’
Gosp. Stilinović: ‘Opći uvjet za oporavak gospodarstva pa tako i projektiranja je obvezno plaćanje računa u roku od 30 dana uz striktnu zakonsku represiju (kao što je blokiranje računa neurednih platiša i kazneni progon odgovornih osoba). U projektiranju je, uz prethodni uvjet, neophodno povećati (sada minoran) utjecaj strukovnih organizacija (inženjerskih komora) i to s jedne strane na poštivanja Kodeksa i Cjenika, a s druge na zaštitu projektanata od nekorektnih uvjeta koji se postavljaju i postupaka koji se provode kod javnih nadmetanja.’
Gđa. Šilović: ‘Trebalo bi preispitati Zakon o javnoj nabavi koji je vrlo precizan kad traži najmanju cijenu neovisno o kvaliteti koju je teško mjeriti u projektiranju. Tržište je glavni regulator i nikakvim mjerama ne možemo pomoći cijeloj projektantskoj djelatnosti ako posla ima malo. Teško pitanje!’
Anonimni odgovor: ‘Trenutačno stanje u projektantskoj djelatnosti može popraviti samo uzlet gospodarskih aktivnosti, što zahtijeva potpuno drugačiju ekonomsku politiku od ove koju vodi naša Vlada. Jednako važno bi bilo provesti reforme na području pravosuđa kako bi se suzbila korupcija. Potrebno je uspostaviti pravnu državu, bez razgranate korupcije i uspostaviti pravo tržišno gospodarstvo bez monopola i uplitanja politike u sve pore društva. Nadam se da ćemo svjedočiti pozitivnim promjenama što prije.’
Foto: www.skyscrapercity.com
