Energetska učinkovitost već je dulje vrijeme najpropulzivnija kad je riječ o investicijama povezanim s energetikom, a kao jedan od sektora u kojem je postignut velik napredak je energetski učinkovita rasvjeta. Više doista nema projekta energetske učinkovitosti u industriji koji ne podrazumijeva i zamjenu rasvjete LED-om jer je matematika odlična. Takvi projekti sada se iznimno brzo isplaćuju iz ušteda, dok je za otplatu termotehnike, grubljih radova na fasadi i stolarije ipak potreban dulji period jer su cijene građevinskih radova, opreme i materijala rasle daleko brže od cijene energije. S druge strane, cijene rasvjetnih tijela rapidno su padale zadnjih pet-šest godina a cijena energije nije značajnije rasla pa se do plusa brzo dolazi, pogotovo ako je riječ o zamjeni po principu 'jedan za jedan'.
Neznanje je podloga za korupciju
Manji gradovi i općine lakše se odlučuju na projekte zamjene javne rasvjete, za što su donedavno dobivali bespovratna sredstva, a sada su im na raspolaganju povoljni krediti HBOR-a za koje novac dolazi iz EU-ovih fondova. Visoki svjetlotehnički standardi koji katkada traže i dodavanje rasvjetnih tijela isprva su odbijali lokalce, koji se sada ipak lakše odlučuju na investicije u javnu rasvjetu, jer to donosi glasove i rješava evidentan problem. Kako je riječ o velikim broju rascjepkanih samouprava, u kojima su političke karte različito podijeljene, do dogovora se katkada teško dolazi, a domaći prodavatelji opreme i pružatelji usluga upozoravaju da je upravo to dobra podloga za poslove 'ispod žita'.
Preciznije, raspisuju se katkada tendenciozni natječaji u kojima je lako izlučiti pobjednika na nebitnim (i često preskupim i nepotrebnim) detaljima. Tome ne kumuje samo manjak domoljublja i pohlepa, već i velika razina neznanja o svjetlotehnici, što nažalost nije teško iskoristiti. Prva nepravomoćna presuda za neobične poslove oko rasvjete u Zagrebu već je donesena, a glavni grad nikako da započne sa sustavnom zamjenom rasvjete. Umjesto toga, raspisuju se natječaji za rasvjetljavanje mostova koji su toliko derutni da samo što ne padnu u Savu, s čime se nepotrebno iritira i javnost i struka. U takvom ozračju teško je poslovati.
U većim gradovima poput Rijeke, Splita, Zagreba i Osijeka projekti se sporadično realiziraju iako bi uštede bile znatno veće, a prirez možda zeru manji. Zašto je to tako? Vjerojatno je razlog u cijelom nizu faktora, ali kako god, žalosno je što su pomaci "velikih" vrlo spori, a danak plaćaju građani koje se 'lupa po džepu'. Manje je poznato da građani u Hrvatskoj za javnu rasvjetu po stanovniku plaćaju pa i dvostruko više nego građani bitno bogatijih zemalja, a razlog nije samo u neučinkovitim žaruljama i cijeni energije već i u njihovoj brojnosti. Osvjetljenje je sinonim bogatstva, a o štedljivosti se ne razmišlja. Emocije su jake i doživljaj upečatljiv pa će tako malo tko propitivati opravdanost i potrošnju silnih žaruljica na Adventu koji je 'najbolji na svijetu'.
Uzalud zdravstveni radnici i prirodnjaci upozoravaju da plavi spektar u rasvjeti šteti proizvodnji melatonina, zbunjuje životinje i ubija kukce, a obilno i neusmjereno rasvjetljavanje različitih objekata i veliki reklamni displeji od noći prave dan. Čovjek je zaista čudna biljka, sve manje dio prirode iz koje potječe i koja ga drži na životu. Što se od nje više udaljava, sve je nesretniji, ali to ne primjećuje, dok god liječi kompleks siromaštva.
Novi Zakon - manji nered?
Tom svjetlećem cirkusu reda pokušava dati novi Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, za koji se na momente čini da je možda prestrog na krivim mjestima, dok se kroz pukotine provlače krupniji problemi koji će opet ostati neriješeni, na štetu svih nas. Prethodni zakon nije imao „zube“, ali ovaj od lokalaca traži da 'požute' svoju rasvjetu u razumnom roku pa i za nove projekte. Svi novi projekti u javnoj rasvjeti morat će više voditi računa o neugodnom blještanju i boji svjetla i to samo po sebi uopće nije loše. Cilj je pomiriti prirodu i čovjeka s tehnologijom, stvoriti sigurnost, a ne posijati lampe tamo gdje nisu potrebne što se često zaboravlja. Zakonska intervencija i pokušaj pravljenja reda gdje je evidentno nered je pozitivna, a reda treba napraviti i kad je riječ o javnoj nabavi, o čemu je ranije bilo riječi. I za to postoje alati, samo da je volje…
