Dobar dio zainteresirane javnosti iznenadio se kada je u ovo predizborno vrijeme na stranicama HROTE-a izašao Program potpora za OIE i poziv za iskaz interesa za natječaj za premije koji će uslijediti. Taj natječaj iščekivao se cijele prošle godine, ali se nije dogodio, navodno radi privatnih animoziteta u sada bivšoj križaljci u Eurotoweru. Ministar Habijan otkočio je stvar.
Poznate su i kvote po tehnologijama, s izuzetkom biomase, bioplina i geotermalne energije. U natječaju će biti raspisana kvota za čak 607,25 MW, a potpore su vrijedne 257,2 milijuna eura. Šanse za dobivanje potpore ima 60 MW vjetroelektrana i 350 MW solarki te 7,2 MW malih hidroelektrana – to je što se tiče većih projekata. Raspisat će se i kvota za vjetroelektrane od 200 kW sve do 18 MW, solarke od 200 kW do 6 MW, za manje tvrtke ili zajednicu OIE (a registrirana je samo jedna). Kako komentiraju upućeni, maksimalne cijene premija su pristojne, u skladu s aktualnim tržišnim signalima. Pošto smo u zadnje dvije godine svjedočili abnormalnoj volatinosti cijena, a geopolitičke napetosti rastu umjesto da se stišavaju, projekcije za buduće razdoblje od 12 do 16 godina nisu zahvalna disciplina.
Sigurna luka koju pruža premijski sustav mnogima je zato dobar mamac, jer banke i dalje nevoljko prate zelene energetske projekte i nisu vične kalkulaciji rizika niti spremne poduprijeti projekte koji se razvijaju u nesigurnom regulatornom okruženju kao što je naše. Pojedini investitori moći će ostvariti potporu od maksimalno 30 mil. eura, što je signal da bi se kvota prije mogla puniti manjim projektima. Premija je indeksirana za inflaciju, što je optimum, ali pravo je pitanje koliko je zapravo zrelih projekata, onih koji imaju riješeno pitanje priključka. Ovaj natječaj pokazat će sjaj ili bijedu sektora bremenitog poteškoćama.
Ne treba se iznenaditi ako se kvota ne popuni, kako se dogodilo i 2022. kada je zadnji puta raspisivan natječaj, u kojem se vidio veliki zastoj u razvoju projekata, što se zapravo vuče do danas. Naime, prethodnim Programom potpora 2021.-2023. (vrijednim 783 mil. eura) ciljalo se na više od 2.000 MW novih projekata, a prema ideji natječaji za kvotu trebali su biti raspisivani jedan za drugim. Međutim, donošenjem krovnog zakona kojeg nisu pratili podzakonski propisi i kašnjenjem s izdavanjem energetskih odobrenja nastali su problemi. Oni pak koji su energetsko odobrenje (EO) dobili ranije ili u zadnjih godinu dana kroz besmislene natječaje, ne mogu lako dobiti EOTRP-ove. Odnosno, zakočeni su kad je riječ o novoj cijeni priključenja, koja je trebala biti poznata do kraja 2022. a nije objavljena do danas i vjerojatno neće biti donesena tako skoro. A bez toga nema sklapanja novih Ugovora o priključenju. Imatelj energetskog odobrenja ima rok od pet godina da izgradi elektranu i ishodi uporabnu dozvolu ili gubi EO. Bez troška priključenja (koji bi po staroj Metodologiji koja je u primjeni bio iznimno velik) nemoguće je izračunati isplativost. Pa, kako onda ići dalje, bez da spominjem rješavanje brojnih preostalih prostorno-planskih i okolišnih uvjeta. Igra živaca je naporna, traje već jako dugo, neki developeri otišli su s hrvatskog tržišta i prodali portfelj snažnijima.
Problem je u tome što treba staviti cijenu na priključak i ona bi trebala pomiriti interese dvije suprotstavljene strane – državnog operatora prijenosa i distribucije s jedne i investitora s druge strane. HOPS-u za dogradnju, razvoj, rekonstrukciju i revitalizaciju bez priključaka do 2031. treba 783 milijuna eura, od čega polovinu treba uložiti hitno. Novi HOPS-ov plan nije usvojen, ali iz prijedloga je vidljivo da se investicije planiraju gotovo isključivo novim priključenjima, što znači visoku naknadu za priključenje. Investitori ne žele plaćati priključak, što je nerealistično, jer zašto bi potrošači snosili cjelokupni teret razvoja mreže. Kako će se sjeći taj gordijski čvor tek će se vidjeti, a međusobne optužbe da se radi protiv interesa države - taman da i u tome i ima istine - nikuda ne vode. Treba nešto konačno odlučiti. Vrijeme je u cijeloj ovoj priči jedini, zaista neobnovljivi resurs.
