Nova arbitraža MOL-a posljedica je nemara u Vladi

Autor: Nina Domazet Objavljeno: 24.06.2024. 🕜 12:00 Lokacija: Zagreb
  • sudski čekić
    Izvor:

Da nije bilo plinskih afera, pitanje je kada bi se država sjetila da ne može više ograničavati tržišno postupanje oko prirodnog plina

Mađarski MOL pokrenuo je novu sudsku bitku protiv hrvatske države. Ovo je već četvrta arbitraža koju je mađarska kompanija pokrenula dvije arbitraže je i dobila. No, čini se da još nije naplatila 233 milijuna eura, javio je nedavno Telegram.hr. MOL u međuvremenu pokušava naplatiti i podizanje naknada za crpljenje ugljikovodika u Kosoričinoj i Milanovićevoj vladi.

Sada se državu tuži i za netržišno postupanje, svojevrsnu nacionalizaciju domaćeg prirodnog plina. Ona se dogodila nakon strelovitog rasta cijena plina na burzama uslijed energetske krize pogurane oporavkom od pandemije i ratom u Ukrajini. Vlada je u rujnu 2022. odredila da INA treba HEP-u za potrebe kućanstava i povlaštenih kupaca (škole, bolnice…) sav domaći plin prodavati po reguliranoj cijeni od 41 eura/MWh. Ta se odluka zadržala čak do srpnja 2023. kada je ukinuta, jer su cijene plina pale. Međutim, ako se pogleda povijesne cijene plina na TTF-u, vidljivo je da je već početkom travnja 2023. plin bilo moguće kupiti po nižoj cijeni od one koju je plaćao HEP INA-i. Pad cijena plina započeo je još u prosincu 2022., dakle, Vlada objektivno nije imala potrebu tu mjeru vući tako dugo. Da nije bilo plinskih afera, pitanje je kada bi se Vlada sjetila da treba djelovati. Doista tragično!

Hrvatska iz domaćih potreba pokriva otprilike četvrtinu potreba za plinom pa se radi o izmakloj dobiti koju bi INA imala da je domaći plin prodavala po tržišnim cijenama. U trenutku kada su cijene plina na burzama divljale, penjući se i na razine iznad 200 eura/MWh na Markovom trgu smatrali su optimalnim barem dio potrebnog plina osigurati za INA-u/MOL nepopularnom mjerom.

Ostaje nepoznanica i je li Hrvatska tražila mišljenje iz Europske komisije prije tog poteza, a nije poznato da je ijedna država u Europi posegnula za sličnom mjerom. Čini se da nije, ali treba uzeti u obzir da je Hrvatska u stanju iznadprosječne potrebe zadovoljiti domaćim plinom pa je logično da je povukla i takav potez. EU je u pokušaju kontrole cijena energije uvela price-cap od 180 eura/MWh tj. oporezivanje ekstra prihoda, smanjivan je PDV na energente, uvođeni su vaučeri za energiju, ograničavani su prihodi energetskim kompanijama. No također, ne oglašavajući na velika zvona, pomagalo se energetskim tvrtkama suočenim s financijskim poteškoćama jer nisu bile u stanju davati financijska jamstva za dobavu užasno skupih energenata. Sa svime time bio je suočen i HEP kojem se obilno pomagalo iz proračuna, a repovi smanjenih investicija se vuku do danas. Jeftiniji plin spašavao je građane i malo poduzetništvo, opskrbljivače plinom koji nisu mogli podnijeti tržišne cijene i u protivnom bi propali, kao što se i događalo u Velikoj Britaniji.   

Treba se zapitati koliko su Vladine mjere u energetskoj krizi bile razmjerne. Na to pitanje treba odgovoriti pozitivno, jer su spasile gospodarstvo i građane. No, kontinuirano je nedostajalo finog praćenja tržišta, podešavanja ponude i potražnje, upravljanja stanjem zaliha u podzemnom skladištu plina Okoli, što ogleda veliki nemar prema novcu poreznih obveznika. Zato se i dogodilo da se viškovi domaćeg plina (plaćenog 41 euro/MWh) u proljeće 2023. ostavljaju u sustavu, trgovci ih kupuju za bagatelu i preprodaju s odličnom zaradom ('plin za cent'). INA je tada vlastiti plin kupovala natrag za jedan cent. U cijeloj priči oštećen je HEP, vječna krava muzara o čijoj dokapitalizaciji se više uopće ne govori.

Foteljom je to platio ministar Davor Filipović, ali cijeli slučaj još nema sudski epilog. Najveća mućka s plinom potječe iz same kompanije: pomalo zaboravljena „afera Škugor“ koja je INA-u oštetila za procijenjenih 139 mil. eura u periodu lipanj 2020. – kolovoz 2022. U kuloarima se šuškalo da će INA biti obeštećena za prodaju plina po reguliranoj cijeni iz sredstva zaplijenjenih na računima aktera te afere. Kako je pravda spora, ako i jest tako, INA će se na svoja sredstva načekati. Međutim, je li bilo opravdano da se novi mandat HDZ-a kupuje nastavkom regulacije cijena energije do danas za što nema nikakvog tržišnog rezona, posebno s aspekta rasta BDP-a i plaća i drugih davanja? To je već druga priča.  

 

TAGOVI