Od tog je broja najviše sunčanih elektrana (1222), no njihova je ukupna snaga tek 51,5 MW. S druge strane, po ukupnoj snazi prednjače vjetroelektrane kojih je u sustavu poticaja sada 21 i njihova je snaga premašila 0,5 GW i iznosi 519 MW. Malih hidroelektrana u sustavu poticaja za sada je 12, a njihova je ukupna snaga razmjerno skromna, tek 4,48 MW. Elektrana na biomasu je 17 i njihova je ukupna snaga 35,95 MW, dok elektrana na bioplin ima 31, a njihova je ukupna snaga gotovo ista: 35,73 MW. Tu su još i dvije elektrane na deponijski i plin iz pročišćavanja otpadnih voda (obje u Zagrebu) čija je ukupna snaga 5,5 MW i pet visokoučinkovitih kogeneracijskih postrojenja ukupne snage 113,29 MW (u što se ubraja i Blok L u TE-TO Zagreb čija je snaga 100 MW).
No, tome bi trebalo dodati još 332,83 MW, što je ukupna snaga 84 postrojenja na obnovljive izvore za koje su potpisani ugovori o otkupu električne energije po poticajnoj tarifi, ali koja zbog raznih razloga još nisu puštena u pogon. Pri tome se radi o osam sunčanih elektrana ukupne snage 1,97 MW, četiri male hidroelektrane ukupne snage 2,24 MW, čak 43 elektrane na biomasu ukupne snage 78,84 MW, 21 elektrani na bioplin ukupne snage 20,79 MW, sedam vjetroelektrana ukupne snage 219 MW i prvoj hrvatskoj geotermalnoj elektrani u Velikoj Cigleni pokraj Bjelovara čija bi snaga trebala iznositi 10 MW.
Ipak, ni to nije sve jer je u pogonu nekoliko malih hidroelektrana koje nisu u sustavu poticaja, baš kao i više sunčanih elektrana u širokom rasponu snaga, od kojih neke čak nisu ni priključene na javnu elektroenergetsku mrežu, već služe za pokrivanje vlastite potrošnje objekta u sklopu kojega su postavljene. Isto tako, tu je i VE Ravna na Pagu koja je izašla iz sustava poticaja.
