O kojim se pri tome postrojenjima radi? Dakle, u sustavu poticaja u Hrvatskoj sada je 1218 sunčanih elektrana (integriranih, neintegriranih i integriranih na objektima u vlasništvu jedinica lokalne samouprave) s ukupnom snagom 48,48 MW, 11 malih hidroelektrana (uključujući i agregat biološkog minimuma na HE Lešće) ukupne snage 3,86 MW, 11 elektrana na biomasu ukupne snage 24,86 MW, 24 elektrane na bioplin ukupne snage 28,44 MW, 19 vjetroelektrana (uključujući prvu hrvatsku 'komercijalnu' vjetroelektranu, VE Ravna 1 na Pagu koja je upravo izašla iz sustava poticaja) ukupne snage 417,95 MW, dvije elektrane na deponijski i plin od pročišćavanja voda (obje u Zagrebu) ukupne snage 5,5 MW i šest visokoučinkovitih kogeneracijskih postrojenja (uključujući i blok L u TE-TO Zagreb sa snagom 100 MW) ukupne snage 113,29 MW.
Istodobno, ugovor o povlaštenom otkupu proizvedene električne energije 'prema starim propisima' je sklopljen sa sljedećim postrojenjima koja još nisu dovršena i/ili nisu u pogonu: sa sedam sunčanih elektrana ukupne snage 4,89 MW, s osam malih hidroelektrana ukupne snage 4,16 MW (uključujući MHE Prančevići na brani Prančevići HE Zakučac), s 56 elektrana na biomasu ukupne snage 95,04 MW, s 27 elektrana na bioplin ukupne snage 27,78 MW, s 10 vjetroelektrana ukupne snage 326 MW i s jednom geotermalnom elektranom (ujedno i prvom takvom u Hrvatskoj), pri čemu je riječ o GTE Velika 1 ukupne snage 10 MW.
Kako će se dalje odvijati gradnja postrojenja na obnovljive izvore i kako će se takva proizvodnja poticati, ostaje za vidjeti. Prema najavama, podzakonski okvir poticaja uskoro bi trebao biti objavljen u 'Narodnim novinama', a to će upravo biti glavna tema već devetog po redu Seminara 'Mogućnosti primjene obnovljivih izvora energije' koji se sljedeće godine upravo zbog toga održava u kasnijem terminu nego što je to ranije bilo uobičajeno, odnosno 13. travnja 2017.
