Dva ključna podzakonska akta koja nedostaju za kreiranje pravnog okvira za razvoj projekata obnovljivih izvora energije bila su tema okruglog stola održanog ovaj tjedan na inicijativu Udruženja obnovljivih izvora energije Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Riječ je o Uredbi o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija i Uredbi kojom će se definirati uvjeti javnih natječaja za ishođenje energetskog odobrenja, ključnog dokumenta bez kojeg, prema novom Zakonu o tržištu električne energije, nije moguće razvijati projekte obnovljivih izvora energije.
Uredba koja definira energetska odobrenja, koja je trebala biti donesena još u siječnju prošle godine, bit će na javnom savjetovanju u veljači, najavili su iz ministarstva. Osim toga, najavljeno je rješavanje svih zahtjeva za energetsko odobrenje po prijelaznim odredbama Zakona u naredna dva mjeseca. Treba naglasiti da je u više od godinu dana riješeno tek 30 posto ukupno zaprimljenih zahtjeva, priopćeno je iz HGK.
Dugoročna dobrobit građana
"Pozdravljamo najavu donošenja ovih podzakonskih akata, no treba naglasiti da je to samo početak za uspostavu cjelokupnog regulatornog okvira za razvoj projekata obnovljivih izvora energije. Još uvijek nedostaje niz zakonskih i podzakonskih akata koji su trebali biti doneseni u prošloj godini. Upravo kako bi se donijeli potrebni propisi te potaknulo rješavanje već dugo zatomljene problematike razvoja projekata obnovljivih izvora energije, HGK planira nastaviti s organiziranjem tematskih okruglih stolova koje će na jednom mjestu okupiti ključne dionike ovog tržišta te tako pridonijeti stvaranju sigurnog regulatornog okvira za investicije", rekla je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac Domac.
"Energetska politika u području obnovljivih izvora energije treba biti usmjerena prema dugoročnoj dobrobiti građana, a to znači što brza izgradnja što kvalitetnijih proizvodnih postrojenja koja će se isporučivati po prihvatljivim cijenama hrvatskim građanima i gospodarstvu", rekao je predsjednik Udruženja obnovljivih izvora energije HGK Ivo Čović.
Na okruglom stolu istaknuto je i da se geotermalni projekti (s važećim dozvolama za istraživanje) i hidro postrojenja (s važećom koncesijom za vode) neće natjecati za energetsko odobrenje.
Sudionici su raspravljali i o prijedlogu kriterija za provedbu javnog natječaja za izdavanje energetskog odobrenja, koje je Udruženje OIE HGK u prosincu prošle godine dostavilo MINGOR-u.
Plutajuće elektrane
Drugi dio okruglog stola bio je posvećen Uredbi o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija, koju je potrebno mijenjati zbog usklađenja s novim Zakonom o obnovljivim izvorima energije. Uredba će donijeti neke novosti, kao što su dodavanje kategorije otpada za bioplinska postrojenja, te će definirati i neke nove tehnologije, primjerice agrosolarne elektrane, plutajuće elektrane, hibridne pogone i sl.
Budući da aktualni Program potpore za obnovljive izvore energije ističe krajem 2023., iz kojeg je dodijeljeno samo 107,5 MW od planiranih 2000 MW, postavlja se pitanje kako će nadležno ministarstvo i HROTE realizirati odobrena sredstva u programu državnih potpora u visini od 783 milijuna eura.
Prema najavama, Ministarstvo planira promijeniti minimalni uvjet za sudjelovanje na natječaju pa će to umjesto lokacijske dozvole biti Energetsko odobrenje dobiveno na javnom natječaju sukladno Zakonu.
Pitanje koje je ostalo otvoreno je što će se dogoditi s bioplinskim postrojenjima u pogonu čija cijena sirovine je u zadnje dvije godine narasla čak 170 posto. Naime, potvrđeno je da nova Uredba neće obuhvatiti postojeća postrojenja, koja zbog spomenutog povećanja cijena sirovina trenutno posluju s visokim gubicima. O tom pitanju, ipak, razgovarat će se s Europskom komisijom.
