Preliminarni podaci Mapiranja hrvatskog gospodarstva za razvoj vodikovih tehnologija, koje je napravljeno u organizaciji Grupacije za vodik pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i predstavljeno danas na tematskoj konferenciji "Making Hydrogen Happen", pokazuju rastući interes hrvatskih tvrtki i znanstvenih institucija za projekte u vodiku. Analiza je obuhvatila 115 tvrtki i visokobrazovnih institucaija, jdinica lokalne samouprave. U svom području oslovanja vodik već uključuje čak 49 ispitanika, među kojima je 11 velikih, 11 srednjih i 25 malih poduzeća. Hrvatska sada može govoriti o sivom vodiku, koji se uvozi iz Mađarske, no cilj je prelazak na zeleni vodik naglasila je Ankica Kovač s FSB-a
Njih 33% je u procesu dodatnog uvođenja vodika u svoje poslovanje, a 77% njih, većinom malih zainteresiran je za vodik u bilo kojem obliku. Kao primarne razloge za neuvođenje vodika ispitanici na prvom mjestu navode nedostupnost tehničkih rješenja, zatim nemaju informacija o tržišnom potencijalu, nemaju izvore financiranja a zabrinjava ih i ograničen zakonodavni okvir. Kovač je komentirala da su cijene komercijalnih elektrolizatora pale za 60 do 70%, a što se tiče zakona Hrvatska bi mogla po uzoru na druge zemlje svoj regulatorni okvir graditi na Zakonu o plinu. Ukupno, 39% ispitanima koji su zainteresirani za vodikove tehnologije računa na EU financiranje, a njih 30% je voljno uložiti svoja sredstva. Dominantno sjedište tvrtki koje zanima vodik je, očekivano, Zagreb. Završni rezultati ove analize bit će objavljeni u veljači.
Uskoro rezultati za projekt Dolina vodika
Gledajući globalno, više od 30% projekata u vodiku potječe iz Europe, gdje po broju projekata dominiraju Španjolska i Nizozemska. Kao bitan međudržavni projekt ističe se projekt Doline vodika, vrijedan 200 mil. EUR, u koji su osim Hrvatske uključene Slovenija i Italija, a u veljači će biti poznato hoće li projekt dobiti sufinanciranje, a Hrvatska od toga sedam milijuna eura. Kao još jedan dobar izvor financiranje ističe se REPower EU.
"Danas smo izdali natječaje za 40-ak MW projekata u fotonaponu. Svjesni smo da će kapaciteti u Dalmaciji nadmašiti evakuacijske kapacitete, no to se može riješiti, novaca za to će se naći, a vodik je komplementarna pohrana zelene energije", istaknuo je državni tajnik Ivo Milatić.
Jorgo Chatzimarkakis, direktor nevladine organizacije Hydrogen Europe, koja okuplja 435 članica, uskoro će u njega ući i Hrvatska, prije konferencije posjetio je DOK-ING-ovu tvrtku Indeloop koja vodik namjerava proizvoditi uplinjavanje organskih otpadnih materijala. Zaključio je da Hrvatska razvija napredne tehnologije s kojima ima šansu napraviti važan europski iskorak, dok je za projekt Dolina vodika rekao da je iznimno dobro pripremljen i da će vjerojatno dobiti EU sredstva.
Ukupno je u Europi aktualno 1.284 projekta u vodiku, koje razvija 17 zemalja. Čak 79% kapaciteta elektrolizatora u Europi još je u početnoj fazi razvoja. Ciljeve proizvodnje 10 mil. t zelenog vodika do 2030. i uvoza jednako toliko, u partnerstvu s Kanadom, Marokom, Namibijom i drugim zemljama, te izgradnju 40 MW elektrolizatora neće biti lako postići, zato će razvoj trebati ubrzati, zaključio je Chatzimarkakis. Europska investicijska banka u energetske projekte ulaže prosječno 10 mlrd. EUR godišnje, a cilj im je da u vodikove projekte ulože 470 mlrd. EUR do 2030. Kao prepreke za financiranje ističu gospodarsku nekonkurentnost, nedostatak zrelosti opskrbnog lanca i regulatorne nejasnoće. EIB će projekte u vodiku sufinancirati s do 75% sredstava, što budi optimizam. Tu su i drugi izvori financiranja, mahom europski fondovi.
