Gotovo dvije trećine velikih svjetskih sunčanih elektrana i vjetroelektrana trenutačno se gradi u Kini, pokazuje istraživanje američkog instituta Global Energy Monitor (GEM), a na drugom su mjestu svjetske ljestvice Sjedinjene Američke Države.
Kina trenutačno gradi vjetroelektrane i fotonaponske sustave snage 339 GW, što odgovara 64 posto nove globalne snage, izračunali su u GEM-u. Azijski div zauzeo je tako uvjerljivo prvo mjesto na svjetskoj ljestvici, pripremajući nova postrojenja za proizvodnju električne iz Sunčeve i vjetroenergije gotovo osam puta veće od onih u SAD-u koji priprema novih 40 GW.
Zahvaljujući Kini, cilj o utrostručenju snage za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora do kraja 2030. sada je "nadohvat ruke", čak i ako se ne povećaju kapaciteti hidroenergije, zaključuje američki institut, pozivajući Peking da UN-u iduće godine predstavi još ambicioznije ciljeve, javlja Hinin specijalizirani portal Zelena Hrvatska.
Peking je također na dobrom putu da cilj zacrtan za 2030. ostvari već do kraja mjeseca i na mrežu priključi sunčane elektrane i vjetroelektrane snage 1.200 GW, priopćio je prošlog tjedna australski institut Climate Energy Finance.
Emisija štetnih plinova
Prihvat električne energije iz obnovljivih izvora izazov je za kinesku mrežu koja se temelji na ugljenu pa Peking mora ubrzati gradnju elektroenergetske mreže, upozorio je analitičar GEM-a Aiqun Yu.
Kina je u svibnju proizvela 53 posto električne energije u termoelektranama na ugljen, utvrdio je Asia Society Policy Institute, najmanje otkada prate podatke. U svibnju lani udio ugljena iznosio je 60 posto.
Udio električne energije iz nefosilnih goriva dosegnuo je pak u svibnju najvišu razinu otkada u Asia Society Policy Instituteu objavljuju podatke i iznosio je 44 posto.
Ako se trend nastavi, to će značiti da je kineska emisija štetnih plinova prošle godine dosegnula vrhunac, pokazalo je istraživanje višeg suradnika Asia Society Policy Institutea Laurija Myllyvirte.
Njegova analiza pokazala je da je proizvodnja električne energije u fotonaponskim sustavima u svibnju porasla za rekordnih 78 posto u odnosu na prošlu godinu, na 94 TW h.
Podaci kineskog ureda za statistiku pokazuju pak 29-postotno povećanje budući da ne uključuju električnu energiju iz fotonaponskih modula postavljenih na krovovima koji proizvode otprilike polovinu električne energije u toj kategoriji.
Hidroenergija ispred Sunca
Udjel električne energije iz fotonaponskih sustava iznosio je u svibnju 12 posto, a iz vjetroelektrana 11 posto. Hidroenergija je proizvela 15 posto, nuklearne elektrane pet posto, a dva posto električne energije proizvedeno je iz biomase.
Zahvaljujući većoj proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora emisija ugljičnog dioksida iz energetike smanjila se za 3,6 posto. Njezin udjel u ukupnoj kineskoj emisiji iznosi 40 posto.
Autori su izračunali proizvodnju električne energije iz energije vjetra i Sunca na temelju podataka udruge China Electricity Council, napominje Reuters.
