Europska energetska tržišta prolaze kroz primjetnu promjenu jer obnovljivi izvori energije postaju sve veći dio energetskog miksa. Cijene struje na nekoliko europskih tržišta, uključujući Njemačku, pale su ispod nule u srijedu jer je proizvodnja zelene električne energije porasla.
Očekuje se da će u Njemačkoj proizvodnja energije iz vjetra doseći 22,7 GW, što je najveća razina u četiri mjeseca. Taj porast proizvodnje obnovljive energije preplavio je mrežu, što je dovelo do negativnih cijena tijekom šest odvojenih sati u utorak, izvijestio je Epex Spot SE, javlja Bloomberg. Njemačka je uvijek bila referentna točka, jer je zemlja dodala više solarnih kapaciteta nego što su potrošači zahtijevali, izvijestio je SEB Research u svibnju. Godine 2023. solarni kapacitet u zemlji dosegao je 81,7 GW, premašivši potražnju za 52,2 GW, navodi se u bilješci.
U srpnju Francuska je s mreže skidala nuklearne elektrane, a isto se dogodilo i u Španjolskoj i Skandinaviji. Apetiti za sunčanim elektranama ne jenjavaju, prema Reutersu, istočnoeuropske zemlje predvode rast. U prvih sedam mjeseci proizvodnja iz većih solarnih elektrana porasla je za 55% u odnosu na prošlu godinu u Austriji, Bugarskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Poljskoj.
Visoke cijene na CROPEX-u
Hrvatska situacija s cijenama je drugačija. Na hrvatskom CROPEX-u u trgovanju za dan unaprijed bazna cijena postavljena je na visokih 118 eur/MWh, a vršna na 121 eura/MWh. Najveće isporuke očekuju se u popodnevnim satima, kada cijena doseže i do 203 eura/MWh. Cijene su to slične aktualnima u Poljskoj, koja se i dalje oslanja na fosilne izvore. U mjesečnom izvješću za srpanj vidljivo je da je prosječna bazna cijena bila 106,6 eura/MWh a prosječna vršna 90,43 eura/MWh. Za usporedbu, bazna cijena za Njemačku danas iznosi 54 eura/MWh, a vršna 22 eura/MWh. Bazne cijene u glavnini Skandinavije danas su ispod 10 eura/MWh.
Negativne cijene se javljaju kada ponuda električne energije premašuje potražnju, što je scenarij koji je postao sve češći kako Europa nastavlja svoj agresivan prodor prema obnovljivim izvorima energije.
U danima kada VE i SE generiraju visoke razine energije, tržište može postati zasićeno jeftinom strujom, spuštajući cijene do točke negativnih cijena. Iako to kratkoročno koristi potrošačima, ono naglašava izazove upravljanja električnom mrežom koja sve više ovisi o povremenim obnovljivim izvorima energije. Kako Europa prelazi na zelenu energiju, učestalost negativnih cijena će se vjerojatno povećavati, naglašavajući potrebu za ulaganjem u skladištenje energije kao načinom upravljanja mrežom kojom dominiraju obnovljivi izvori energije, a istovremeno osigurava energetsku sigurnost.
