VaasaETT, E-Control i MEKH objavili su novi izvještaj o cijenama električne energije i plina u kućanstvima, tzv. HEPI koji prati cjenovne trendove. Promatrajući prosjeke cijena električne energije i plina za krajnje korisnike, uočava se da su se od prije godinu dana, od lipnja 2023., računi za struju u svim glavnim gradovima EU smanjili za 6 %, dok su računi za plin smanjeni za 8 %. Ovisno o tome gdje kupac živi u Europi, cijena električne energije može varirati u omjeru preko četiri. Berlin i Prag su najskuplji gradovi za kućanstva u Europi, a slijede ih Dublin, London i Nikozija.
Pokazuje se da Budimpešta ima najjeftiniju cijenu električne energije, a slijede je Oslo, Kijev i Beograd. EU prosjek cijene je visokih 23,99 centa/kWh, a cijena u Zagrebu iznosi 14,27 centa/kWh. Od Zagreba cijene su - gledajući Europu - niže u Sofiji, Valetti, Podgorici, Beogradu, Kijevu, Oslu i Budimpešti, koja je najjeftinija.
Nominalno gledano, cijene u glavnim gradovima srednje i istočne Europe (CEE) obično su niže od prosjeka; Prag, Tallinn i Vilnius jedini su glavni gradovi među zemljama srednje i istočne Europe u kojima je cijena električne energije iznad europskog prosjeka.
Prosječan blagi porast cijena
Prosječna europska cijena električne energije za građane zabilježila je blagi rast, nakon kontinuiranog pada koji je zabilježen od početka godine. Samo su dva glavna grada doživjela pad cijena, dok je na ukupno 14 tržišta zabilježen rast cijena.
Zanimljivo je da se Kijev odlijepio od samog dna tablice - Vlada Ukrajine podigla je cijene električne energije za čak 64% u lipnju, kako bi financirala popravak energetske infrastrukture oštećene tijekom rata. Nedavni napadi na termo i hidroelektrane doveli su do nestanka struje u cijeloj zemlji i povećanog uvoza električne energije. Ministar energetike German Galushchenko naglasio je da je "podizanje tarifa težak, ali neophodan korak" za održavanje elektroenergetskog sustava.
Ogromne cjenovne razlike
Što se tiče cijena plina, najvišu cijenu plaćaju stanovnici Stockholma koji plaćaju više od tri puta skuplji plin od europskog prosjeka krajnje potrošačke cijene, a slijedi ga Bern, koji je drugi najskuplji. To se može objasniti prirodom švedskog tržišta plina – postoji samo 77 000 potrošača plina u kućanstvima u cijeloj Švedskoj, od čega 50 000 u izoliranoj plinskoj mreži u Stockholmu. Amsterdam je trenutno treći najskuplji glavni grad.
Cijena u Stockholmu je gotovo 13 puta viša nego u Budimpešti, koja je najjeftiniji grad za plin u EU, a gotovo 18 puta viša ako uključimo i Kijev. Europski prosjek je 9,87 eurocenta/KWh a cijene plina u Zagrebu iznosile su 4,49 centa/kWh, tako da je u Europi prema analizi plin jeftiniji samo u Budimpešti i Kijevu.
Prirodni plin za kućanstva obično je jeftiniji u zemljama središnje i istočne Europe. Prag je jedini glavni grad među zemljama srednje i istočne Europe u kojem je cijena prirodnog plina iznad europskog prosjeka.
HEPI pokazuje da u prosjeku energija (koja je ključna komponenta cijene) predstavlja 53% krajnje korisničke krajnje cijene prirodnog plina, distribucija 22%, porezi na energiju 10% i PDV 16% za europske metropole. Dakako, riječ je o prosjecima koji variraju ovisno o zemljama. U Hrvatskoj cijena energije čini čak 80 % krajnje cijene, što je iznimno visok omjer koji je vidljiv još jedino u Luksemburgu (84 %) te Beogradu (76 %) i Kijevu (78 %). To odražava veliki pritisak države na cijene energije kroz makismalno smanjivanje svih opterećenja, ni bi li plin ostao vrlo priuštiv. Pitanje je hoće li biti moguće s tom praksom nastaviti ove jeseni.
