Donedavno su obveznicima bili omogućavani veliki, višemilijunski popusti za neispunjene obveze u prethodnim godinama pa im je bilo bitno jeftinije platiti „kaznu“ nego primješavati biogoriva, no sustav se konačno pokrenuo i naftaši sada primješavaju biogoriva. Elektromobilnost u RH prilično sporo napreduje, kao i masovnija primjena struje u javnom prijevozu i željeznici, dok za vodik tek postoje planovi. UNP, CNG i LNG ne potiču se preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost a punionice za električna vozila baš i nisu svakodnevica na benzinskim postajama u državi.
Ciljevi
Cilj novog zakonskog prijedloga je da se zakonodavni okvir uskladi s izmjenama regulatornog okvira EU po donošenju Direktive 2018/2001 o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora. Direktivom 2018/2001 uspostavlja se zajednički pravni okvir za promicanje korištenja obnovljive energije u prijevozu tako da se svakoj državi članici propisuje da osigura da udio obnovljive energije u konačnoj potrošnji energije u sektoru prometa bude najmanje 14 % do 2030., neovisno o alternativnm gorivu u primjeni.
To je vrlo ambiciozan i teško dosežan cilj. Za usporedbu, u Hrvatskoj je udio primjene zelene energije u prometu trenutno manji od 7%, a velik problem imaju sve EU članice. Naglasak ovog zakona čak prebacuje fokus s biogoriva na obvezu primjene druge zelene energije u prometu, pa će tako npr. Petrol imati koristi od svojih električnih punionica, kao i HŽ i ZET koji koriste zelenu električnu energiju.
Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan postaje je glavni dokument planiranja za razdoblje od 2021. do 2030. u segmentu obnovljivih izvora energije, ali zanimljivo je da se ne predviđa izrada Nacionalnog akcijskog plana, stoji u nacrtu.
Obveza
Obveznik je dužan smanjivati emisije stakleničkih plinova u životnom vijeku isporučenog tekućeg naftnog goriva i energije, koje je stavio na tržište Republike Hrvatske, u odnosu na razinu emisije iz 2010. godine, koja je iznosila 94,1 gCO2eg/MJ.
Nacionalni ciljevi utvrđivat će se obveznicima kao postotak za svaku godinu. U obzir će se uzimati isključivo energija biogoriva koja ispunjavaju zahtjev održivosti, neovisno o tome jesu li sirovine za proizvodnju biogoriva uzgojene u RH ili su uvezene. Biogoriva proizvedena iz otpada i ostataka, osim ostataka iz poljoprivrede, akvakulture, ribarstva i šumarstva, moraju ispuniti samo zahtjev smanjenja emisije stakleničkih plinova u odnosu na emisiju koja nastaje korištenjem dizelskog goriva i motornog benzina. Primjena korištenog ulja za kuhanje i životinjskih masti se zakonski ograničava (?!), a u Zakonu se nigdje izrijekom ne spominje trska miscantus kao jedna od glavnih sirovina za biorafineriju u Sisku.
Multiplikatori i naglasak na zelenu električnu energiju
S druge strane, jače se potencira primjena zelene električne energije i vodika iz OIE u prijevozu, koji je faktički izjednačavaju s biogorivima pa obveznik može svoje obveze (koje će mu biti precizno izračunate u rješenju resornog ministarstva) ispunjavati primjenom različitih goriva. Zanimljivo je da obveznik obvezu uštede može prenijeti na treće osobe ugovorom, što će potaknuti stvaranje tržišta energetskih ušteda.
Kako bi zadovoljila visoko postavljene EU ciljeve i olakšala obveznicima, Hrvatska će pribjeći matematici, odnosno multiplikaciji.
Za dokaze ispunjenja ciljeva, obveznicima (a to su svi dobavljači/proizvođači naftnih derivata) obveza će se uračunavati u dva puta većoj vrijednosti od stvarno potrošene energije u odnosu na biogoriva proizvedena iz drugih sirovina.
Električna energija iz obnovljivih izvora utrošena u električnim cestovnim vozilima uračunava se u četiri puta većoj vrijednosti od stvarno potrošene energije, a električna energija proizvedena iz obnovljivih izvora potrošena u elektrificiranom željezničkom prijevozu uračunava se u 1,5 puta većoj vrijednosti od stvarno potrošene energije.
Iznimka su goriva proizvedenih iz kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje, a tada se energija goriva iz obnovljivih izvora isporučenih u sektoru zrakoplovstva i pomorstva uračunava u 1,2 puta većoj vrijednosti od stvarno potrošene energije. Od cijele priče primjene biogoriva su izuzeta goriva za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata kao i dizel za obrambene potrebe Hrvatske vojske.
Opet popusti?
Maksimalni doprinos biogoriva proizvedenih iz kultura za proizvodnju hrane i krmiva u postizanju nacionalnog cilja ne može prijeći 7 % u godišnjoj neposrednoj potrošnji energije u prijevozu. Ako je obveznik u 2020. godini ostvario udio biogoriva proizvedenih iz kultura za proizvodnju hrane i krmiva manji od 1 %, tada se taj udio može povećati na najviše 2 % u svakoj narednoj godini do 2030. Prilikom ispunjenja minimalnog udjela obveznika, doprinos naprednih biogoriva i bioplina proizvedenih iz brojnih prirodnih sirovina, mora iznositi najmanje 0,2 % u 2022. godine, 1 % u 2025. godini te 3,5 % u 2030. godini.
Ako se od 2014. do 2030. ne ispune uštede u navedenoj godini, predviđeno je da za neostvareni dio obveze iz prethodne godine, koji prelazi 10 % obveze ministarstvo nadležno za energetiku će rješenjem do 30. svibnja tekuće godine, odrediti iznos koji je stranka obveznica na ime neostvarene uštede dužna jednokratno uplatiti Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, s rokom uplate od 30 dana od dana dostave rješenja. Protiv tog rješenja dopušten je upravni spor. Kakva će biti nova politika prema obveznicima i hoće li se politika popusta iz Uredbe o posebnom naknadi za nestavljanje biogoriva nastaviti, vidjet će se. Uredbu treba donijeti Vlada u roku 60 dana.
