Prema očekivanjima, Hrvatska će do 2025. godine imati prvo postrojenje za proizvodnju vodika, naglašeno je na okruglom stolu Vodik kao gorivo budućnosti, koji je održan u sklopu 7. Dana inženjera strojarstva. Taj događaj se održava od 22. do 24 rujna u Vodicama, u organizaciji Hrvatske komore inženjera strojarstva (HKIS) pod sloganom Strojarstvo - od izazova do rješenja.
Vodik je gorivo koje bi u budućem energetskom sustavu, koji se potpuno temelji na obnovljivim izvorima, trebalo imati značajnu ulogu.
Tehnologije proizvodnje, skladištenja i korištenja vodika se istražuju već desetljećima, neke su već u komercijalnoj primjeni (primjerice automobili), a neke su u pokaznoj primjeni (autobusi, kamioni, vlakovi, u zadnje vrijeme brodovi, pa čak i zrakoplovi), priopćila je tvrtka Quadrans.
Masovna primjena vodika
Ne iznenađuje stoga kako je vodik kao gorivo budućnosti bio središnja tema 7. Dana inženjera strojarstva o kojoj je održan i spomenuti okrugli stol koji je vodio prof. dr. sc. Frano Barbir s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu.
Prošle godine, istaknuto je na tom okruglom stolu, Europska unija je donijela Strategiju za vodik kojoj je cilj stvoriti uvjete za masovnu primjenu vodika. Strategija predviđa ulaganja u gradnju elektrolizatora snage 40 GW do 2030. godine, dodatne kapacitete sunčanih i vjetroelektrana koje bi proizvodile električnu energiju za te elektrolizatore, te investicije u transport, skladištenje i distribuciju vodika, uključujući i punionice vodika, u iznosu od 309 do 447 milijardi eura. Nadalje, vodik pruža mogućnost skladištenja velikih količina energije na dulji rok (nekoliko dana do nekoliko mjeseci) i tu može imati prednost nad baterijama za spremanje viškova energije iz solarnih sustava.
Vlada je u veljači, istaknuo je Barbir, donijela Odluku o pokretanju postupka izrade Hrvatske strategije za vodik od 2021. do 2050. godine te je u tijeku izrada prijedloga tog dokumenta.
Alternativno obnovljivo gorivo
Valja naglasiti kako su sudionici tog okruglog stola bili Kristina Posilović (Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja), Tomo Galić (INA), Iva Ridjan Skov (Aalborg University), Ivana Chaux Jukić (SMO Solar Process) i Davor Rubinić (Siemens Energy).
Tomo Galić je rekao kako se Ina već priprema za uvođenje vodika u transport. "Vidimo vodik kao priliku, zbog zaštite okoliša doći će svakako do smanjenja potražnje za dizelskim gorivima, i u tom smislu gledamo kako paralelno ponuditi alternativno obnovljivo gorivo, odnosno vodik", istaknuo je.
Iva Ridjan Skov, mlada hrvatska znanstvenica, profesorica na sveučilištu u Kopenhagenu, koja se specijalizirala za vodik, naglasila je kako je Danska primjer zemlje s uspješnom energetskom tranzicijom. "Danska 40 godina učinkovito energetsko planira, velik je proizvođač obnovljivih tehnologija, bavi se gorivima koja nastaju pretvaranjem vodika u tekuća i plinovita goriva", rekla je, dodajući kako vodik u Danskoj ima ulogu u dekarbonizaciji prometa.
Ogromni doprinos
U sklopu 7. Dana inženjera strojarstva su dodijeljene i nagrade. Tako je za osobit doprinos stručnom djelovanju, kao i sadržajnoj kvaliteti djelovanja Komore u cjelini, kao i njegov ukupan doprinos strojarskoj djelatnosti, status počasnog člana HKIS-a dodijeljen Jadranku Stilinoviću, dipl. ing. stroj. On je više od 50 godina projektirao i obavljao stručni nadzor na brojnim objektima, educirao brojne mlade inženjere te dao ogroman doprinos strojarskoj struci u cjelini.
Dobitnici Diplome HKIS-a za doprinos strojarskoj struci i razvoju strojarske djelatnosti su Vladimir Paun, dipl. ing. stroj., i Goran Rak, dipl. ing. stroj. Inženjer Paun više je od 40 godina proveo u strojarstvu na poslovima održavanja i izvođenja te posebice projektiranja i stručnog nadzora, tijekom kojeg je primjenama modernih rješenja i tehnologija, kao i razvoju kolegijalnih odnosa, u bitnome pridonio strojarskoj struci i razvoju strojarske djelatnosti.
Inženjer Rak je pak proveo 46 godina u struci na poslovima planiranja i stručnog nadzora te se, među ostalim, bavio realizacijom projekata vodovoda i kanalizacije.
Inače, ovaj događaj okupio je brojne stručnjake iz strojarstva, ali i profesore i studente tehničkih i ostalih srodnih i interdisciplinarnih studija. Konferenciju je otvorio ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat.