Nažalost, željenih promjena ni ovaj puta neće biti. U ovom prijedlogu Zakona koji će se naći u Saboru, prolongira se obveza otkupa zelene energije po istoj cijeni od 0,42 kn/kWh u udjelu koji određuje Vlada do 31. listopada za iduću godinu, dok se preostali dio prodaje na burzi CROPEX. Udio obveze otkupa utvrđivat će se na mjesečnoj razini, sukladno tržišnom udjelu i planiranoj proizvodnji zelene energije temeljem plana prihoda i rashoda HROTE-a za iduću godinu. Pri tom treba uzeti u obzir da je lani kroz naknadu prikupljeno 956 milijuna kuna. Čak 84% prošlogodišnjeg udjela u opskrbi električnom energijom otpalo na HEP Opskrbu i HEP Elektru, koje će najviše i morati participirati sredstvima u obvezi otkupa, dok na RWE energiju otpada 5,69% prodanih količina.
U zakonu stoji da je preostali udio u neto isporučenoj električnoj energije koji će se prodavati na tržištu jednak razlici plana proizvodnje EKO bilančne skupine i dijela električne energije koju su opskrbljivači obvezni preuzeti.
Propisuju se različite cijene otkupa energije, ovisno radi li se o preuzimanju električne energije od kupca s vlastitom proizvodnjom u kategoriji poduzetništvo ili kategorije kućanstvo (gdje je dominantan fotonapon) prema formuli u članku 35. Također, zakonom se uređuje natječaj za pravo građenja i služnosti OIE postrojenja na državnom zemljištu te uređuje status povlaštenog proizvođača. Vlada navodi da se ovim izmjenama smanjuje pritisak na opskrbljivače i dalje liberalizira tržište te jača burza CROPEX te ukida izuzeće obveze proizvođača da pokrivaju troškove uravnoteženja elektroenergetskog sustava.
Važnost ovog zakona je velika kada se u obzir uzme rastuća snaga poticanih projekata koje treba financijski namiriti. Lani je za poticaje isplaćeno 1,9 milijardi kuna. Ukupno, 956 milijuna prikupljeno od opskrbljivača (koji plaćaju fiksnu naknadu) te 890 mil. kn od potrošača električne energije. U
Hrvatskoj je krajem srpnja pogonu bilo ukupno 1328 postrojenja koja su u sustavu poticaja, odnosno koja
su tzv. povlašteni proizvođači električne energije. Njihova ukupna snaga pri
tome je dosegnula 820 MW. Ako
se do kraja ostvare projekti za koje su potpisani ugovori o ulasku u sustav
povlaštene proizvodnje, snaga poticanih postrojenja na obnovljive izvore u
Hrvatskoj premašit će 'psihološku granicu' od 1 GW. Naime, još se čeka
dovršetak takvih 65 projekata ukupne snage 255,9 MW. U spomenutoj 'novoj
snazi' najviše ponovno otpada na vjetroelektrane. Takvih postrojenja koja još
nisu u pogonu, ali će biti povlašteni proizvođači, ima pet i njihova je ukupna
snaga 162 MW.
