"Najveći problem je u tome što se politikom ne bave inženjeri," napomenuo je dr. sc. Marko Jelić, župan Šibensko-kninske županije u pozdravnom govoru na početku 9. kongresa inženjera strojarstva. Radi se o stručnom skupu koji je u organizaciji Hrvatske komore inženjera strojarstva u tri dana, 9. - 11. ožujka, okupio više stotina predstavnika strojarske i drugih, sa njome povezanih struka.
Da se proizvoditi može i znanje, upozorio je prof. dr. sc. Vedran Mornar, predsjednik Hrvatske akademije tehničkih znanosti koji je i otvorio Kongres, posluživši se pri tome riječima Theodora von Kármána: "Znanstvenici promatraju svijet, a inženjeri ga stvaraju kakvim jest."
Uz to, u uvodnom dijelu skupa bilo je riječi i o novostima iz zakonodavnog okvira u području zgradarstva i projektiranja. Kako je pri tome napomenula Dunja Magaš, državna tajnica u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, do kraja godine očekuje se donošenje novih zakona o gradnji i o prostornom uređenju, ali i posve novog Zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu. Radi se o Zakonu koji preuzima sve odredbe dosadašnjeg Zakona o gradnji u vezi s energetskom učinkovitošću, ali i kojim se u hrvatsko zakonodavstvo prenosi nova Direktiva o energetskim svojstvima zgrada (EPBD).
Veliki značaj geotermalne energije
Tema geotermalne energije i njezinog iskorištavanja prožimala je gotovo sve cjeline ovogodišnjeg okupljanja 'strojara' jer, osim što se o njoj raspravljalo na okruglom stolu prvoga dana Kongresa, izlaganja o tome mogla su se poslušati i sve ostale dane.
Kada se radi o iskorištavanju geotermalne energije, treba rješavati četiri osnovna izazova: troškove (izrada jedne bušotine stoji oko 10 milijuna eura), tehničke rizike, regulativu i nedostatak stručnjaka. Sve je to podrobnije pojasnio izv. prof. dr. sc. Vladislav Brkić, dekan Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i odmah dao nekoliko preporuka za njihovo prevladavanje: unaprjeđenje regulatornog okvira, porezne olakšice, određivanje kvota (ali ne samo na oko 60 MW, koliko je sada) i uvođenje premijskog sustava.
No, geotermalna energija se, osim u poljoprivredi, toplinarstvu i za proizvodnju električne energije, može iskorištavati i za grijanje i pripremu potrošne tople vode. Pri tome se radi o tzv. plitkoj geotermalnoj energiji, tj. onoj iz površinskih slojeva tla ili podzemnih voda za čije iskorištavanje služe dizalice topline tlo - voda ili voda - voda. Takvih je uređaja u Europi do sada ugrađeno već 2,32 milijuna, od čega najviše u Švedskoj, Finskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj, napomenuo je prof. dr. sc. Vladimir Soldo s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Upravo je FSB jedan od dobrih primjera njihove primjene. Naime, tijekom nedavno završene obnove zgrada Fakulteta, tamo su ugrađene dizalice topline tlo - voda ukupnog toplinskog učina 2 × 590 kW (za južnu zgradu), odnosno 2 × 450 kW (za sjevernu zgradu)
"Prednost geotermalnih elektrana je što mogu raditi 24 h/d, 365 dana u godini," naglasio je pak na okruglom stolu Dragutin Domitrović, jedan od vodećih domaćih stručnjaka za geotermalnu energiju, dodavši kako njezin ukupni potencijal u Hrvatskoj doseže golemih 1000 MW. Uz to, kako je napomenuo voditelj okruglog stola, Ivan Tomac iz tvrtke EKONERG, geotermalna energija omogućava 100% domaću proizvodnju energije, novo zapošljavanje i razvoj lokalnih zajednica, a nema emisija.
S druge strane, Ivana Ivančić iz tvrtke ENNA Geo koja ostvaruje projekte Zagocha i Babina Greda naglasila je da su mnogi projekti usporeni ili čak stoje jer Hrvatski operator tržišta energije nikako ne raspisuje natječaj za premijski model za geotermalnu energiju. "Takav okvir je demotivirajući i, ako se do kraja godine ne objavi premijski model, smanjit će se broj investitora, koji je ionako mali i tek ih je četiri," upozorila je. S time se složila i Ana Lazo iz INA-e koja je dodala da se svi radovi u vezi s istraživanjem i iskorištavanjem geotermalne energije izvode računajući upravo na premijsku cijenu električne energije iz takvih postrojenja. Tvrtka ima dva takva istražna područja (Lešćan i Međimurje) i cilj joj je proizvodnja električne energije u postrojenjima s organskim Rankineovim ciklusom.
Geotermalna energija osobito je prikladna i za iskorištavanje u toplinarstvu i njoj se okreću mnogi europski gradovi. Napomenula je to Martina Tuschl iz Agencije za ugljikovodike, dodavši kako geotermalna energija, unatoč svemu, sve više ulazi u strategije, direktive, zakone i propise. Uostalom, prvi hrvatski toplinarski sustav na geotermalnu energiju, onaj u Topuskom, u pogonu je već gotovo pola stoljeća, a nedavno je osuvremenjen i proširuje se. Tu je činjenicu izdvojila Jadranka Leško, načelnica Sektora za naftno rudarstvo i geotermalne vode za energetske svrhe Ministarstva gospodarstva. Pri tome je najavila olakšavanje mnogih administrativnih postupaka vezanih uz geotermalnu energiju pa i onih za koje je nadležno Ministarstvo poljoprivrede. Naime, geotermalna energija odlična je i za primjenu u poljoprivredi, za ostvarivanje prikladne mikroklime u staklenicima. Njezina je velika prednost, između ostaloga, i u tome što bi za proizvodnju jednake količine toplinske energije za staklenike površine 35 000 m2 trebala jednaka površina solarnih toplinskih kolektora, dok je zauzeće površine za geotermalnu bušotinu mnogo manje.
Strojarstvo... i mnogo više od toga
Naravno, program trodnevnog skupa obilovao je zanimljivim izlaganjima i predstavljanjima tvrtki. No, pri tome se nije radilo samo o uobičajenim strojarskim temama kao što su spomenuta energetika i obnovljivi izvori ili pak termotehnika, energetska učinkovitost, projektiranje i tehnologije, već je veliku pozornost privuklo i pozvano predavanje koje je održao prof. dr. sc. Goran Hudec, umirovljeni profesor Tekstilno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i koji je prikazao kako bi izgledalo - naseljavanje Marsa!
