Samo 1 % voznog parka u Makedoniji čine električna i hibridna vozila. U 2024. godini na cestama je bilo registrirano 1.507 električnih i 5.078 hibridnih automobila. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2025. godini njihov broj bilježi porast. No stručnjaci smatraju da ovako mali udio ove vrste vozila pokazuje kako je zelena tranzicija u prometu u Makedoniji još uvijek u ranoj fazi. „Glavni razlozi su visoka početna cijena ovih vozila, nedovoljno razvijena infrastruktura za punjenje, kao i nedosljedne i kratkoročne poticajne mjere. U EU električna vozila već sudjeluju s više od 20 % u novim registracijama u pojedinim zemljama, što je rezultat jasnih politika, stabilnih subvencija i dugoročne vizije. Kod nas građanima i poslovnom sektoru nedostaje sigurnost da je ulaganje u čišći promet podržano od sustava i da se pravila neće mijenjati iz godine u godinu", kažu poznavatelji prilika.
Podaci pokazuju da se u Makedoniji vozi velik broj vrlo starih automobila te da velik dio njih ne ispunjava najnovije ekološke standarde. Prosječna starost vozila iznosi više od 19 godina, a više od 87 % vozila starije je od 10 godina, dok je samo 1,8 % novih, do dvije godine starosti.
Prosječna starost veća od 19 godina znači da je velik dio vozila proizveden prije uvođenja strožih Euro 4, Euro 5 i Euro 6 standarda, koji su u Europskoj uniji već godinama temelj za kontrolu emisija i sigurnosti, kaže Konstantin Zdraveski iz Udruge za ekologiju EKOMENLOG. „Činjenica da je više od 87 % vozila starije od 10 godina, a samo 1,8 % novo (do dvije godine), upućuje na kombinaciju ograničene kupovne moći građana i izostanka dugoročne državne politike za obnovu voznog parka. Za usporedbu, prosječna starost automobila u EU iznosi oko 12–13 godina, što jasno pokazuje da Sjeverna Makedonija znatno zaostaje za europskim prosjekom. Ovo stanje nije samo ekološki problem – ono izravno utječe na sigurnost u prometu, kvalitetu zraka i javno zdravlje", kaže Zdraveski.
Ozbiljne zdravstvene posljedice
Na makedonskim cestama najviše se voze vozila na dizelsko gorivo, čak 63 %, dok 26 % vozila koristi benzin, prenijela je državna novinska agencija MIA. „I upravo tu leži jedan od ključnih izvora urbanog onečišćenja. Posebno su problematični stari dizelski automobili koji emitiraju znatno veće količine dušikovih oksida (NOx) i finih PM čestica (PM2.5) – zagađivača koji su izravno povezani s ozbiljnim zdravstvenim posljedicama. Važno je naglasiti: problem nije sam dizel kao tehnologija, već činjenica da kod nas dominiraju stara dizelska vozila, često s neispravnim ili uklonjenim sustavima za kontrolu emisija, koja u stvarnoj vožnji zagađuju višestruko više od dopuštenog", dodaje Zdraveski.
Svjetske i europske zdravstvene institucije upozoravaju da izloženost ovakvim zagađivačima dovodi do povećanog rizika od astme, kroničnih plućnih bolesti, srčanih i moždanih udara, kao i povećane smrtnosti u urbanim sredinama. Dodatno, ispušni plinovi dizelskih vozila klasificirani su kao kancerogeni za ljude.
Vlasti moraju poduzeti odgovarajuće mjere. Zdraveski preporučuje da država prijeđe s ad hoc i kratkoročnih mjera na integriranu prometnu i ekološku politiku, preko postupno ograničavanje najstarijih i najzagađujućih vozila, stvarne i stroge tehničke kontrole emisija te subvencioniranje čišćih vozila i javnog prijevoza. „No posebno je važno uvođenje jasnog ekonomskog principa: 'onečišćivač plaća'. Oni koji nastavljaju koristiti dizelska vozila, osobito starija koja više zagađuju, trebali bi plaćati ekološku pristojbu, a sredstva od te pristojbe treba izravno usmjeriti u potporu električnim i hibridnim vozilima, razvoj infrastrukture za punjenje i poboljšanje javnog prijevoza. To je jednostavna i dokazana ekonomska logika koja funkcionira u mnogim europskim zemljama", dodaje Zdraveski.
Također, u Makedoniji u posljednjih 10 godina dominira uvoz rabljenih automobila iz inozemstva s udjelom većim od 80 %, a samo u posljednjoj godini na jedan novi automobil dolazi čak 3,5 rabljenih.
