Europska komisija jučer je predložila ambiciozne nove ciljne vrijednosti emisija CO2 za nova teška vozila od 2030. nadalje. Ti će ciljevi pridonijeti smanjenju emisija CO2 u prometu – kamioni, gradski autobusi i autobusi za veće udaljenosti odgovorni su za više od šest posto ukupnih emisija stakleničkih plinova u Europskoj uniji i više od 25 posto emisija stakleničkih plinova iz cestovnog prometa.
Tim strožim standardima osiguralo bi se da taj dio cestovnog prometa pridonese prelasku na mobilnost s nultom stopom emisija i ciljevima EU-a u području klime i nulte stope onečišćenja, priopćeno je iz Predstavništva EK-a u Hrvatskoj.
Komisija predlaže postupno uvođenje strožih standarda za emisije CO2 za gotovo sva nova teška vozila s certificiranim emisijama CO2 u usporedbi s razinama iz 2019., konkretno smanjenje emisija za 45 posto od 2030., za 65 posto od 2035. i za 90 posto od 2040. godine.
Energetska tranzicija
Kako bi se potaknulo brže uvođenje autobusa s nultim emisijama u gradovima, Komisija predlaže i da svi novi gradski autobusi od 2030. imaju nulte emisije.
U skladu s ciljevima Europskog zelenog plana i plana REPowerEU, ovaj će prijedlog pozitivno utjecati i na energetsku tranziciju jer će se smanjiti potražnja za uvoznim fosilnim gorivima i povećati ušteda energije i energetska učinkovitost u promet EU-a. Njime će se osigurati korist za europske prijevoznike i korisnike jer će se smanjiti troškovi goriva i ukupni troškovi vlasništva te osigurati uvođenje energetski učinkovitijih vozila. Poboljšat će se i kvaliteta zraka, posebice u gradovima, te zdravlje Europljana.
Osim toga, to je ključni sektor za potporu europskoj industriji čiste tehnologije i poticanje međunarodne konkurentnosti.
EU je predvodnik u proizvodnji kamiona i autobusa, a zajednički pravni okvir pomaže dodatno poboljšati taj položaj u budućnosti. Konkretno, revidiranim normama šalje se jasan i dugoročan signal za usmjeravanje industrije EU-a u inovativne tehnologije s nultom stopom emisija i poticanje uvođenja infrastrukture za punjenje.
Energetska ovisnost
Emisije u sektoru teških vozila povećavaju se iz godine u godinu od 2014., osim 2020. uslijed pandemije. Emisije se, osobito u prijevoza tereta, brzo povećavaju. To je uglavnom posljedica rastuće potražnje za cestovnim prijevozom, za koju se očekuje da će i dalje rasti. Emisije iz teretnog sektora 2019. bile su 44 posto veće od emisija iz zrakoplovstva i 37 posto više od emisija iz pomorstva.
Velika većina teških vozila u voznom parku EU-a (99 posto) trenutačno radi s motorima s unutarnjim izgaranjem, uglavnom na uvozna fosilna goriva kao što je dizel.
To povećava energetsku ovisnost EU-a i trenutačnu nestabilnost energetskog tržišta.
Postojeći standardi za emisije teških vozila su iz 2019., ali više nisu u skladu s novim klimatskim ciljevima EU-a. Postojeće zakonodavstvo ne pruža dovoljno jasan i dugoročan signal ulagačima i ne odražava novu stvarnost u energetskom sektoru i brz razvoj u industriji teških vozila na globalnoj razini.
Mjesta za punjenje
Predloženi novi standardi CO2 u skladu su s povećanim klimatskim ambicijama EU-a, paketom Spremni za 55 posto i Pariškim sporazumom.
Kako bi se podržao ovaj prijedlog, potrebno je usmjeriti ulaganja u vozila s nultim emisijama i infrastrukturu za punjenje, a Komisija je već predložila Uredbu o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva kako bi se razvila potrebna infrastruktura za punjenje i podržala zelena tranzicija sektora teških vozila.
Konkretno, Komisija je predložila uvođenje lokacija za punjenje na unaprijed određenim razmacima na glavnim autocestama, svakih 60 kilometara za električno punjenje i svakih 150 kilometara za opskrbu vodikom. Komisija intenzivno surađuje sa suzakonodavcima na dovršetku pregovora o tim prijedlozima.
