Dvotjedni pregovori o globalnom mehanizmu određivanja cijena za emisije stakleničkih plinova u pomorskom prometu završili su prošli petak, tek uz slabi napredak. Emisije iz pomorstva čine 2,9% globalnih emisija koje se pripisuju ljudskoj aktivnosti.
Ipak je postignut određeni napredak. U raspravama Međunarodne pomorske organizacije (IMO) broj zemalja koje podržavaju globalni namet porastao je s 34 u ožujku 2024. na današnjih 39.
Međutim, "Čak i unutar onih zemalja koje podržavaju porez, postoje različita stajališta o ključnim detaljima kao što su visoka početna cijena i kako bi se trebalo upravljati prihodima koji proizlaze iz toga i kako bi ih trebalo isplaćivati." Ana Laranjeira, viša menadžerica nevladine organizacije Opportunity Green rekla je za Euractiv. Međutim, oko 15 država IMO-a i dalje se protivi nametu ili preferira slabije mehanizme – na primjer, veći naglasak na standarde goriva.
Rok za dogovor o ovom mehanizmu je travanj 2025., kada se moraju usvojiti mjere za postupno ukidanje emisija u međunarodnom pomorskom prometu.
Uskoro novi sastanci
Kako se krajnji rok približava, novi sastanci su zakazani za početak sljedeće godine.
U srpnju 2023. zemlje IMO-a obvezale su se na neto nulte emisije iz pomorskog prometa "do ili oko" 2050., s prijelaznim ciljevima smanjenja stakleničkih plinova za 2030. i 2040.
Zemlje IMO-a također su već pristale na 'košaricu mjera' na visokoj razini za postizanje ovih ciljeva, što uključuje mehanizam za određivanje cijene emisija iz pomorskog prometa i standarde za smanjenje intenziteta ugljika pomorskih goriva. Zemlje se sada moraju konkretno dogovoriti kako bi mehanizam određivanja cijena trebao izgledati u praksi, uključujući početnu cijenu i opseg.
Trenutačno su na stolu različiti prijedlozi mehanizama određivanja cijena, točnije različite opcije za paušalnu naknadu za stakleničke plinove na emisije u međunarodnom pomorskom prometu i opcije za mehanizam naknada i popusta.
