Hrvatska je pripremila nacrt zakona za regulaciju potpuno automatiziranih vozila i dokument će uskoro biti stavljen u javnu raspravu, rečeno je jučer na konferenciji Nova era prometa u organizaciji Energetike marketing. Europa u automatiziriranoj, samovozećoj vožnji sve bolje hvata korak s SAD-om pa je u nekim zemljama, primjerice Njemačkoj i Francuskoj, već moguće atestirati automatizirano vozilo.
Velike novosti u tom segmentu donosi i Uredba o umjetnoj inteligenciji koja je usvojena prije dva mjeseca, koja specificira ljudski nadzor i odgovornost za potencijalne nesreće. Godine 2026. očekuje se donošenje EU Uredbe za automatizirane sustave vožnje, rekao je pravnik Mišo Mudrić te dodao da Međunarodna pomorska organizacija radi prve korake prema autonomnim plovilima.
U sklopu konferencije predstavljen je prvi hrvatski električni minibus, projekt Munivo koji je okupio stručnjake FSB-a, FER-a i Novateca, a njime su se imali prilike provozati sudionici konferencije. Riječ je o niskopodnom vozilu kategorije M2, kapaciteta 25 osoba, najveće dopuštene mase 7.500 kg.
Autobus je testiran na različitim rutama Zagreb-Varaždin, prilikom čega je prošao 192 km s iskorištenjem baterije od 91%. To je ekvivalent potrošnje pet litara goriva na 100 km, dok je na zahtjevnijoj ruti Labin-Rabac potrošnja bila na razini 7,5 litara na 100 km. Punjenje na brzom DC punjaču traje jedan sat, a na kućnom punjaču bus bi se punio devet sati.
Kupujemo sve više auta, ali ne i električnih
Općenito, broj vozila u Hrvatskoj kontinuirano raste i sa 470 vozila na tisuću stanovnika Hrvatska je još ispod europskog prosjeka. Očekuje se da će se do 2035. ta brojka zaokružiti na prosječno 500 vozila, jer životni standard raste. Udio novoregistriranih baterijskih električnih i PHEV vozila u ukupnom broju vozila je tek 3,1%. Međutim, kad je riječ o primjeni OIE u prometu Hrvatska je i dalje zadnja u EU-u sa samo 2,4% tako da je cilj od 24,6% do 2026. za nas potpuno nedostižan.
Klimatske politike jednostavno nisu usklađene s industrijskim politikama, proizvodni procesi nisu podešeni tako da je automobilska industrija zanemarila razvoj motora na unutarnje izgaranje, a proizvođači i zemlje smanjuju subvencioniranje električara. Prema jednoj anketi u SAD-u samo 46% vlasnika električnih vozila ponovo bi kupilo električara, a 19% ih je izjavilo da više ne žele biti vlasnici takvih vozila.
Ne slažu se svi sa sve sumornijom slikom oko električnih vozila. FSB-ov promotor elektromobilnosti Neven Duić govorio je o putovanju s Teslom od Zagreba do najvišeg vrha Skandinavskog poluotoka. Istaknuo je da je potrošnja vozila cjenovno otprilike šest eura na 100 km što je pola od cijene dizela. Prosječna potrošnja Tesle na prijeđenih 10.500 km bila je 0,17 kWh/km. Tijekom komforne vožnje koja je trajala danima, prilikom koje je dosezao i brzinu od 200 km/h na njemačkim autocestama, nije osjećao tjeskobu zbog potrošnje baterije, jer je pokrivenost Teslinim punjačima odlična.
