Sve više zračnih luka u Jugoistočnoj Europi počinju primjenjivati politike za energetsku neovisnost. Tako će i obje makedonske zračne luke postati dio europske mreže zračnih luka koje koriste obnovljive izvore energije.
Iz TAV Aerodroma, koji upravljaju s obje zračne luke u Sjevernoj Makedoniji – u Skoplju i Ohridu – poručuju da je, kao dio njihovih napora za zaštitu okoliša, cilj postizanje ugljične neutralnosti na svim zračnim lukama kojima upravljaju do 2030. godine, kao i nulte emisije ugljičnog dioksida najkasnije do 2050. godine.
"Kako bismo postigli ovaj cilj, provodimo projekte za povećanje energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije gdje god je to izvedivo. Trenutno je 11 zračnih luka iz portfelja TAV Aerodroma uključeno u program Airport Carbon Accreditation, a četiri od njih već imaju status ugljično neutralnih (carbon neutral)", navode iz TAV Makedonije za naš portal.
Iz tvrtke dodaju kako se njihova korporativna politika društvene odgovornosti temelji na dva stupa: zaštiti okoliša i razvoju zajedno s lokalnim zajednicama.
„Sve naše nove investicije, poput novih terminala u Almatiju i Antalyji, certificirane su prema LEED (Leadership in Energy and Environmental Design), odnosno 'Vodeći u energetski učinkovitu i ekološki održivu gradnju', ili EDGE (Excellence in Design for Greater Efficiencies), odnosno 'Izvrsnost u dizajnu za veću učinkovitost'", poručuju iz TAV-a.
TAV Makedonija, podružnica TAV Aerodroma i članica ADP grupacije, kao koncesionar obje makedonske zračne luke, kontinuirano ulaže u održive ciljeve i rješenja za energetsku učinkovitost.
Ulaganja u obje makedonske zračne luke
Kao dio svoje predanosti održivosti, TAV Makedonija razmatra i rješenja za integriranje projekata energetske neovisnosti u infrastrukturu skopske i ohridske zračne luke, kako bi se dio energetskih potreba pokrio iz obnovljivih izvora. U tijeku su predinženjerske analize i studije izvodljivosti kako bi se odabrala najbolja opcija. Investicije u obnovljive izvore provodit će se u skladu s nacionalnim propisima i najboljim praksama u industriji.
„Dokaz da smo na tom putu već dulje vrijeme je i činjenica da je Međunarodna zračna luka Skopje dobila certifikat Razine 2 u globalnom programu upravljanja emisijama ugljika na zračnim lukama – Airport Carbon Accreditation ACI-ja (Airports Council International), a uskoro očekujemo i Razinu 3, što predstavlja još jedan korak naprijed u sklopu našeg grupnog strateškog cilja – održivosti. Naš prioritet je osigurati sigurniju, ekonomičniju i kvalitetniju uslugu za putnike i partnere", poručuju iz TAV-a.
Među zračnim lukama u Jugoistočnoj Europi koje su vodeće u korištenju obnovljivih izvora energije nalaze se one u Ateni i Istanbulu.
Kakva je situacija u regiji?
Godine 2022. Beogradska zračna luka Nikola Tesla pustila je u rad sustav od 1 MW, solarno osvjetljenje i električne punionice. Sustav ima 3.000 fotonaponskih panela. Zračne luke u Larnaci i Pafosu na Cipru 30 % potrošnje električne energije pokrivaju solarnim elektranama. Slične projekte najavljuju i zračne luke u Tuzli i Sarajevu u Bosni i Hercegovini.
Zračna luka u glavnom gradu Bugarske, Sofiji, planira izgradnju solarne fotonaponske farme snage 20 MW s baterijskim sustavom za pohranu energije, a započela je i izgradnju solarne elektrane od 5 MW na teritoriju zračne luke. Zračna luka Sofija ima strateški cilj postizanja ugljične neutralnosti do 2036. godine.
Nova zračna luka koja je još u izgradnji u albanskom gradu Vlori bit će u potpunosti prekrivena solarnim panelima snage 5,2 MW, što bi trebalo značajno povećati udio obnovljive energije u energetskoj infrastrukturi zračne luke. Operater zračne luke u gradu Kukës također pokreće projekt solarne elektrane snage 12 MW.
Energetske projekte provode i zračne luke u Tivtu i Podgorici u Crnoj Gori.
