U nastavku foruma Nova era prometa, koji je jučer održan u organizaciji Energetike Marketing, stručnjaci su razgovarali o inteligentnim transportnim sustavima, sustavima javnih bicikala, financiranju inovativnih rješenja u mobilnosti te o praktičnim iskustvima gradova u razvoju održive mobilnosti.
Pero Škorput s Fakulteta prometnih znanosti predstavio je izazove u implementaciji inteligentnih transportnih sustava. Nova era prometa obilježena je digitalizacijom, dekarbonizacijom i automatizacijom, što prometne sustave pretvara u kompleksne kibernetičko-fizičke mreže u kojima se u stvarnom vremenu povezuju vozila, putnici, infrastruktura, teret i okruženje. Unatoč značajnom napretku u Europi i Hrvatskoj, i dalje postoje izazovi u suradnji dionika, upravljanju podacima, standardizaciji i integraciji različitih prometnih grana i logistike. Škorput je istaknuo fragmentiranu suradnju javnog i privatnog sektora, ograničenu dostupnost i interoperabilnost podataka te nedovoljno zrelu primjenu nacionalnih pristupnih točaka i ostalih europskih podatkovnih prostora. Također je upozorio na regulatorne i organizacijske prepreke za širu primjenu rješenja umjetne inteligencije i multimodalnog upravljanja prometom.
Kristijan Tuđa iz tvrtke Sustav javnih bicikala predstavio je Nextbike sustav javnih bicikala u Hrvatskoj. Tvrtka je licencirani partner Nextbikea s ciljem uvođenja sustava dijeljenja bicikla u regiji i poticanja ljudi da koriste Nextbike kao najpopularniji dodatak javnom gradskom prijevozu. Danas je sustav dostupan u više od 45 gradova u Hrvatskoj i ukupno više od 60 gradova u Sloveniji, Bosni i Hercegovini i Kosovu, a tu je još više od 400 gradova u svijetu gdje je uslugu moguće koristiti s jednom registracijom. U Zagrebu je kroz sustav Bajs dostupno 2000 klasičnih bicikala uz mogućnost nabave 1000 dodatnih i 180 stanica. U Splitu je 700 bicikala, električnih i klasičnih, sa 67 stanica, zbog konfiguracije terena, a u Osijeku 100 bicikala i 30 stanica. Sustav Bajs bilježi 34.366 registriranih korisnika i 100.000 najmova.
Razvoj održive mobilnosti
Ivana Čuljak iz Invento Capital Partners predstavila je inicijativu EIT Urban Mobility, čiji je predstavnik u Hrvatskoj, Sloveniji i Bosni i Hercegovini. EIT Urban Mobility se bavi razvojem održive urbane mobilnosti u europskim gradovima i uključuje mrežu od više od 1000 partnera iz industrije, akademske zajednice i gradova. Sama inicijativa je najveća mreža partnera iz područja, a uključeno je preko 35 zemalja EU.
U okviru okruglog stola o prelazaku na održivu mobilnost u gradovima sudjelovali su Ivana Dubravec iz Grada Križevaca, Gordana Lalić iz tvrtke Parentium iz Poreča, Goran Lampelj iz udruge ODRAZ - Održivi razvoj zajednice iz Zagreba i Marko Velzek iz Grada Zagreba, a moderirao ga je Dinko Đurđević iz tvrtke Green Sustainable Solutions.
Ivana Dubravec predstavila je iskustva Križevaca u razvoju održive mobilnosti. Krenuli su sa velikim infrastrukturnim projektima, poput biciklističkih staza, nakon toga biciklima, te javnim prijevozom koji nikada prije nisu imali u Križevcima. Za sada obuhvaćaju samo grad, ali imaju i 59 naselja na koje se planiraju širiti. Pokušavaju potaknuti ljude da autima ne ulaze u centar, no oko toga se i dalje vode borbe na društvenim mrežama. Javni prijevoz čine zeleni, električni mini busevi sa dvije DC punionice za buseve i 6 AC punionica za automobile, te solarna nadstrešnica koja to napaja. Javni prijevoz bilježi 400 putnika dnevno, što je dobra brojka, ali će biti i veća jer se navike ljudi tek počinju mijenjati.
Postoje gotovi projekti koje treba primijeniti
Gordana Lalić predstavila je izazove Poreča, koji je sa širom okolicom područje na kojem se odvija 10 posto hrvatskog turizma. Postali su auto destinacija jer je 90 posto dolazaka u grad autom. Tijekom zime grad ima 17.000 stanovnika, a ljeti se broj povećava na 100.000 ljudi. Promet u emisijama CO2 sudjeluje sa 60 posto. 2020. godine krenuli su u realizaciju sustava javnog gradskog prijevoza električnim autobusima. Nabavili su 2021. prvi električni autobus i povezali 6 mjesnih odbora gdje živi 60 posto stanovnika. Prošlog ljeta prvi puta se dogodilo da nije bilo mjesta za sve putnike u autobusu. Prikupljaju podatke o broju putnika koji su osnova za nastavak širenja sustava javnog prijevoza.
Goran Lampelj upozorio je na problem nepoštivanja žutih traka u Zagrebu te istaknuo da mnogi opravdano smatraju javni prijevoz neučinkovitim. Istaknuo je da Zagreb ima gradsku željeznicu koja je praktički metro u gradu, sa 250 vlakova dnevno, što predstavlja ogroman kapacitet,a drugo je pitanje zašto se to dovoljno ne koristi. U zadnjih 10 godina broj automobila je porastao za 100.000, a udio električnih vozila iznosi samo 0,86 posto od ukupnog broja. Gradska infrastruktura se nije mijenjala, a povećava se broj automobila. Lampelj je istaknuo da postoje gotovi projekti koji su u ladici već 60-ak godina i njih treba izvaditi i primijeniti, te da automobili moraju funkcionirati u gradu, ali tramvaji imaju prioritet.
Marko Velzek istaknuo je da se u Danskoj toliko biciklira jer je to najjednostavnije. Upozorio je da promet i mobilnost nije samo stvar inženjera prometa, nego je prekompleksan sustav da bi se njime bavila samo jedna struka. Ljudima to mora biti jednostavno koristiti, a za to su potrebni interdisciplinarni timovi.
Cres kao proaktivni otok
U okviru drugog okruglog stola o viziji pametnog, klimatski neutralnog Kvarnera sudjelovali su Stipe Kunštek iz tvrtke Solarpark.hr, Filip Margan iz tvrtke Ecubes tehnologije iz Nove Gorice i Denis Redžić iz tvrtke Elcon Geraetebau iz Rijeke, a moderirao ga je Vedran Kirinčić s Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Kirinčić je predstavio kolegij Energetska tranzicija u prometnom sektoru pokrenut na sveučilišnom diplomskom studiju elektrotehnike na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci s ciljem da studentima približi ključne procese koji oblikuju budućnost prometa - dekarbonizaciju, digitalizaciju i integraciju energetskih sustava. Program obuhvaća teme od europskih i nacionalnih strategija održive mobilnosti, preko razvoja infrastrukture za električna vozila i energetskih zajednica građana, do elektrifikacije javnog prijevoza i integracije mikromobilnosti.
Filip Margan govorio je o projektu Dolina vodika sjeverni Jadran te istaknuo da vodik u prometu ima mjesto, ali za teški i daljinski promet. Vodik je prvenstveno zamišljen kao dugoročni veliki spremnik energije, no nije toliko zrela i isplativa tehnologija. Govorio je o primjeru Cresa kao proaktivnog otoka gdje je uspostavljena jedna od rijetkih energetskih zajednica u Hrvatskoj. Vodik će im pomoći da sezonski mogu spremiti energiju koju ne mogu staviti u baterije. Istaknuo je da je dio sjevernog Jadrana iznimno napredan kad je riječ o projektima s vodikom, ali to nije toliko zastupljeno u medijima. Ecubes je vertikalno integrirana tvrtka za dobavni lanac vodika koja radi i izvan EU-a. Margan je istaknuo da vodik nema toliku ulogu u prometu, ali će biti velika podrška mobilnosti.
Denis Redžić govorio je o iskustvima izgradnje solarne nadstrešnice u Islamskom centru u Rijeci. Dio projekta je realiziran kroz donacije, ali projekt je imao socijalni utjecaj na druge projekte.
Stipe Kunštek istaknuo je da su solarni i baterijski sustavi napravili najveći iskorak u zadnjih par godina te da niti jedna druga tehnologija nije napravila takav iskorak. Preporučio je leasing kao najbolji način za takve projekte, tako da se izjednači leasing rata s proizvodnjom električne energije. Danas postoje leasing kuće koje to odobravaju u 24 sata. Električna vozila će se najprije isplatiti ako se stavi solarna nadstrešnica, a povrat će biti između 3 i 7 godina. Upozorio je da kod nas treba riješiti administraciju jer svi interpretiraju propise na različite načine, te da se HEP kao dioničko društvo postavlja kao regulator.
