U organizaciji Energetike Marketing počela je Nova era prometa, 6. Forum o vozilima s alternativnim pogonima i rješenjima za održivi razvoj prometa, na kojemu su stručnjaci iz različitih sektora razgovarali o izazovima i mogućnostima razvoja održive mobilnosti u Hrvatskoj.
Ana Juras iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije predstavila je planove ulaganja u prijevoz bez emisija. Ministarstvo priprema milijardu eura do 2030. godine, od čega je u Socijalnom planu za klimatsku politiku, koji je trenutačno na e-Savjetovanju, predviđeno više od 900 milijuna eura ulaganja. Na razini EU zaključeno je da je sustav trgovanja emisijama CO2 učinkovit u njihovu smanjenju, a smanjenje emisija do sada iznosi 41 posto. Novi sustav EU ETS2 uključit će i sektore zgradarstva, cestovnog prometa i dodatnih sektora. Najavljeno je i raspisivanje poziva za nabavu vozila s nultom emisijom tijekom prosinca za pružatelje usluga autotaksi prijevoza i dijeljenja prijevoza te dostavnih vozila vrijednog 45 milijuna eura.
Josip Raos iz Energetskog instituta Hrvoje Požar govorio je o implikacijama Uredbe EU o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva (AFIR) na razvoj infrastrukture za opskrbu vodikom u Hrvatskoj. Prema provedenim analizama, Hrvatska bi za ispunjavanje zahtjeva iz AFIR-a trebala izgraditi najmanje 11 do 14 vodikovih punionica do 2030. godine. Prijedlog je za početak 12 punionica, od čega 5 u gradskim čvorovima te 7 na autocesti, uz investiciju od oko 50 milijuna eura. Stanice u gradskim čvorovima mogle bi opsluživati i javni gradski prijevoz te bi se tako povećala iskorištenost. Raos je istaknuo da elektroenergetska mreža trenutačno nije spremna za masovnu elektrifikaciju prometa, stoga je infrastruktura za vodik jeftinija solucija.
Velik broj prijava
Žarko Latković iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost izvijestio je da je Fond u proteklom periodu uložio 45,2 milijuna eura u nabavu vozila na alternativna goriva, sudjelujući u 42 posto financiranja tih vozila, a za plug-in hibride 20-ak posto. Zadnji javni poziv za kupnju novih vozila na alternativna goriva raspisan je 3. listopada i privremeno zatvoren već 20. listopada. Do sada je zaprimljeno ukupno 2000 prijava, u okviru čega je zatraženo sufinanciranje za više od 2800 vozila. U tijeku je i natječaj za komunalna poduzeća, po kojem je moguće dobiti do 200.000 eura po projektnom prijedlogu. Prošle godine uz fotonaponsku elektranu moglo se sufinancirati i izgradnju punionice, što su mnogi građani iskoristili.
Dino Novosel, predsjednik Uprave tvrtke GreenWay Hrvatska i predsjednik Grupacije operatora mreža punionica za električna vozila pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, upozorio je da Hrvatska u području dekarbonizacije prometa zaostaje za prosjekom EU. Udio obnovljivih izvora energije u prometu iznosi svega 0,9 posto, što je zanemarivo u odnosu na prosjek EU koji iznosi 10,8 posto. Usvojena Uredba AFIR predviđa značajan ulagački ciklus i stvaranje nacionalne mreže za punjenje električnih vozila do 2030. godine, što bi za Hrvatsku značilo ulaganja od 200 milijuna eura. Do kraja 2025. Hrvatska mora osigurati najmanje 400 kW priključne snage za svakih 60 km osnovne TEN-T mreže, no Novosel je ocijenio da to neće biti slučaj. Istaknuo je da se bez snažnog upliva države i odgovarajućih pravila neće dogoditi prelazak na niskougljičnu mobilnost, te da se natječaji raspisuju bez razgovora sa strukom, što dovodi do njihovog neuspjeha.
Akcijski planovi mobilnosti
Marko Slavulj s Fakulteta prometnih znanosti predstavio je mrežu PUMA (Plans for Urban Mobility Actions), čiji je cilj postizanje klimatski neutralne i održive mobilnosti u gradovima članicama. Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu jedini je negradski partner u mreži, a svi partneri moraju izraditi integrirane akcijske planove mobilnosti. Slavulj je komentirao da je za izradu plana održive urbane mobilnosti (SUMP) za Zagreb raspisan natječaj te da se čeka odabir izvođača, uz nadu da će plan biti napravljen do 2027. godine.
Ivan Bilać iz tvrtke Eccos-inženjering predstavio je ulogu ove tvrtke u opremanju druge cijevi tunela Učka, koja je svečano otvorena 13. rujna 2024. Ugrađena je najsuvremenija oprema za napajanje, rasvjetu, signalizaciju i ventilaciju, protupožarni, komunikacijski i videonadzorni sustav zaštite te sustavi za upravljanje prometom i signalizacijom. Pomoću aplikacije Epsimax, Eccosovog vlastitog programskog rješenja, integriraju se svi sigurnosni sustavi i u kombinaciji sa sustavom za nadzor, mjerenje i upravljanje osnovno su sredstvo za nadzor i upravljanje tunelom.
Borna Čuljak iz PricewaterhouseCoopers Savjetovanja upozorio je da je prihvaćanje električnih vozila u EU vrlo podijeljeno, pri čemu skandinavske zemlje prednjače, a istočna, srednja i južna Europa zaostaje. Hrvatska je trenutno na samom začelju EU, s udjelom električnih vozila u novoregistriranim vozilima manjim od 2 posto, što je zapravo i pad u odnosu na podatke od prije nekoliko godina. Istaknuo je da se infrastruktura u zadnjih par godina ubrzano razvija, ali taj broj nije dostatаn da bi podržao značajniji rast. U EU se mreža punionica u zadnje vrijeme razvijala brže od broja novih vozila, što je stavilo pritisak na infrastrukturu.
E-mobilnost i profit
Branko Kukić iz E.ON Energije predstavio je razvoj naprednih 'end-to-end e-mobility' rješenja prilagođenih hotelijerstvu i njihov izravni utjecaj na podizanje kvalitete turističke ponude. Istaknuo je da e-mobilnost iz izazova postaje novi pasivni profitni centar te da se ne može gledati samo kao trošak nego i kao profit. Hoteli imaju malo veći zakup od peaka, a uspostavom punionica može se bolje upravljati troškovima.
Adrian Onorato iz Petrola izvijestio je da je Petrol donio stratešku odluku da će biti kompanija koja će nuditi kompletna energetska rješenja. Što se tiče elektromobilnosti, Petrol u Hrvatskoj trenutačno upravlja sa 142 punionice električnih vozila, odnosno s 262 priključka. Od toga su 35 ultrabrze punionice sa snagama u rasponu 150–400 kW, što znači 64 priključka pojedinačne snage veće od 150 kW. Pri postavljanju punionica ostvarena je uska suradnja s nizom partnera kao što su Grad Zagreb sa 56 punionica u sklopu projekta Urban-e, Supernova s četiri brze punionice na lokacijama Buzin i Slavonski Brod, TopOutlet Dugopolje, Mall of Split, Stop Shop Kaštel Sućurac, Pemo Centar i Lesnina s ukupno osam AC punionica na četiri lokacije. Uspostavljena je i suradnja s tvrtkom Avantcarom u području dijeljenja vozila. Uvedene su kartice za poslovne korisnike, a od 1. studenoga snižene su cijene punjenja.
Ivica Blažević iz tvrtke CEV Technologies predstavio je pristup razvoju i integraciji sustava za punjenje električnih vozila. Istaknuo je da su za ispunjavanje očekivanja krajnjih korisnika elektromobilnosti potrebne stanice za punjenje električnih vozila koje rade 100%, lako dostupne i povezane na pozadinu ('backend') radi dodatne podrške upravljanja postupkom punjenja. Kvaliteta je ključ zadovoljstva kupaca i klijenata mnogo više od brze dostupnosti, a glavni je zadatak dati povjerenje u nova rješenja. Pametna rješenja donose mnoštvo prednosti klijentima – od automatiziranog upravljanja električnom energijom, preko daljinske tehničke podrške, ažuriranja softvera, sigurnosti i intuitivnog korisničkog iskustva, do snižavanja troškova. Blažević je istaknuo da su implementirali direct card payment 8 mjeseci prije nego što je donesena regulativa da se mora omogućiti takvo plaćanje na punionicama.
Suvremena rješenja za punjenje
U okviru okruglog stola o suvremenim rješenjima za punjenje električnih vozila, osiguravanju energije za punionice i izgradnji sustava punionica sudjelovali su Margareta Heder iz Schneider Electrica, Vedran Radošević iz HEP-a Operatora distribucijskog sustava i Rene Vučetić iz Hrvatske elektroprivrede, a moderirao ga je energetski stručnjak Igor Grozdanić.
Margareta Heder predstavila je Schneider Electric kao globalnog lidera u energetskoj tehnologiji te istaknula da njihova ponuda proizvoda može pokriti sve segmente tržišta. Što se tiče EV punjača, pokrivaju cijeli portfolio – od rezidencijalnih korisnika do velikih javnih površina i javne infrastrukture. Odnedavno u ponudi imaju Energy Storage Rješenja, gdje se, primjerice, preko solarnih invertera baterije pune tijekom dana, a preko noći se pune vozila. Istaknula je da se što će se više povećavati broj vozila na cesti moraju naći rješenja kako bi se mogla osigurati infrastruktura za budućnost.
Vedran Radošević istaknuo je da je HEP operator distribucijskog sustava vrlo svjestan svih promjena koje se sada događaju. Počelo je sa solarima, a sada dolaze baterijski sustavi i dizalice topline. Ulažu velika financijska sredstva kako bi pratili sve te promjene. Upravljaju s preko 27.000 transformatorskih stanica, što je velika infrastruktura u koju se puno ulaže, a tu je i starija infrastruktura koja se revitalizira. Samo prošle godine uloženo je 100 milijuna eura. Radošević je objasnio da prate potrebe prema zahtjevima, a za veća ulaganja okidač su investitori – gdje dolazi investitor, dolaze i operatori sustava.
Rene Vučetić izvijestio je da Hrvatska elektroprivreda ima preko 400 punjača i 700 priključnih mjesta. Što se tiče budućnosti, aktivno rade na pronalaženju novih lokacija i gledaju gdje postoje crne rupe bez dovoljno punjača te se fokusiraju na ta područja.
