Predstavljeni ciljevi i obveze za dekarbonizaciju prometa

Autor: B. O. Objavljeno: 10.04.2024. 🕜 15:31 Lokacija: Zagreb
  • promet; obnovljivi izvori (FOTO: Sven Brandsma, 2023.)
    Izvor: Sven Brandsma

Udjel obnovljivih izvora u prometu u Europskoj uniji iznosio je 9,6 posto u 2022., a u Hrvatskoj svega 2,4 posto

Prema izvješću Europske agencije za okoliš, promet je bio odgovoran za četvrtinu emisija CO2 u Europskoj uniji u 2019. godini. Emisije iz prometa u stalnom su porastu i EU ulaže znatne napore kako bi se one smanjile. U sklopu ESG akademije HGK, Hrvatska gospodarska komora održala je posebno izdanje akademije na temu Održivi promet danas u Zagrebu.

"Cilj radionice je predstaviti koji su ciljevi i obaveze postavljeni za dekarbonizaciju prometa i kako je predviđen razvoj infrastrukture za alternativna goriva. Polaznici će saznati koji nas strateški projekti i investicije očekuju u narednom razdoblju kako bi radili na dostizanju ciljeva postavljenih Europskim zelenim planom. Osim prilagodbe na nove obveze i transformaciju prema održivom prometu, uvijek gledamo kako potaknuti i razvoj inovacija u održivim rješenjima u našoj industriji, tj. kako možemo postati konkurentni u zelenim rješenjima", poručila je Tamara Kelava, voditeljica Odjela za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo HGK.

 

Primjena zrelih tehnologija

"Pred Hrvatskom je milenijski izazov – kako osigurati povećanje udjela obnovljivih izvora u sektoru prometa s trenutno skromnih 2,4 posto (začelje EU) na regulatorno nužnih minimalnih 21,6 posto do 2030. godine. Odgovor leži u pametnoj primjeni zrelih tehnologija koje imaju objektivne šanse biti primijenjene. Elektromobilnost je iz navedenog aspekta najzrelija tehnologija. Poticanjem investicijskog ciklusa u iznosu od 150 milijuna eura u razvoj kritične infrastrukture za punjenje do 2030. godine može se omogućiti prometovanje od čak 70 tisuća električnih vozila, čineći pet posto udjela u ukupnom broju vozila te nominalno doprinoseći s gotovo 20 posto udjela obnovljiva izvora u ukupnoj finalnoj potrošnji. Raduje također činjenica da je HGK prepoznao nužnost okupljanja operatora mreža punionica u Grupaciju za elektromobilnost HGK", istaknuo je Dino Novosel iz tvrtke GreenWay Hrvatska, moderator panela o dekarbonizaciji prometa u sklopu radionice.

Izvor: Jennifer Latuperisa-Andresen

Da je infrastruktura ključna stavka, potvrdio je i Bruno Židov iz Energetskog instituta Hrvoje Požar (EIHP).

"Važnost uvođenja infrastrukture za alternativna goriva očituje se ne samo u smanjenju negativnog utjecaja prometa na okoliš, već i u poticanju gospodarskog razvoja kroz stvaranje novih radnih mjesta u sektoru obnovljivih izvora energije. Za ostvarenje definiranih ciljeva u vidu razvoja infrastrukture za alternativna goriva, razvoja tržišta niskougljičnih goriva, poticanja održivog urbanog prometnog sektora te postizanja određenog udjela vozila s pogonom na alternativna goriva u novoprodaji u razdoblju do 2030. godine, potrebna financijska sredstva procijenjena su na oko 1,5 milijardi eura", rekao je.

 

Bez dizel vuče

Plan za strateški razvoj prometne infrastrukture koja podržava klimatske ciljeve predstavio je Marko Boban, voditelj Službe u Upravi za EU fondove i strateško planiranje u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Prioriteti su smanjenje štetnih emisija u prometu, fokus na željeznicu, naravno u konačnici bez dizel vuče, investicije u infrastrukturu punionica alternativnih goriva i ulaganje u inovacije.

"Projekti dekarbonizacije prometa u Hrvatskoj uz daljnje širenje kapaciteta obnovljivih izvora predstavljaju ključne korake prema ostvarenju ciljeva 'Fit for 55' i smanjenju emisija CO2. Nastavak ulaganja u inovacije, istraživanje i razvoj održivih tehnologija, uz promicanje politika sufinanciranja, ključan je za ostvarenje održive prometne budućnosti", poručio je.

Neki od predstavljenih projekata su nova uloga Zagreba kao glavnog logističkog čvorišta, razvoj željeznice Zagreb-Rijeka, željeznica prema Splitu u sklopu proširene osnovne mreže TEN-T-a te razvoj Lučke uprave Rijeka.

Udio obnovljivih izvora u prometu na razini EU-a iznosio je 9,6 posto u 2022. godini, dok je u Hrvatskoj taj udio iznosio svega 2,4 posto, javlja HGK. EU je postavio cilj od 29 posto za 2030. godinu Direktivom EU 2023/2413 o promicanju korištenja energije iz obnovljivih izvora, a u Nacrtu ažuriranog Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskoga plana Republike Hrvatske postavljen je cilj od 21,6 posto udjela obnovljivih izvora u prometu do konca desetljeća.

TAGOVI